Pošto radna verzija strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala nije prošla filtere stručnjaka Evropske komisije, iz Uprave za antikorupciju poručuju da će tekst biti "obogaćen nekim novim sadržajima". Predstavnici relevantnog dijela NVO sektora strahuju da bi ovakav, kako kažu, neozbiljan odnos Vlade, mogao imati ozbiljne posljedice.
"Crnogorska Vlada je pokazala krajnje neozbiljan odnos prema Evropskoj komisiji", rekao je za RSE, predsjednik upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI) i član radne grupe za izradu antikorupcijske strategije Zlatko Vujović, komentarišući slučaj radne verzije strategije koja je, od strane Evropske komisije, veoma negativno ocijenjena.
Pitanje je, međutim, kakve bi ocjene tek dobila verzija koja se našla na javnoj raspravi, jer je Vlada, prema Vujovićevim riječima, Evropskoj komisiji poslala verziju čiji je sadržaj predstavljao mjeru kompromisa Vlade i nevladinog sektora. Taj tekst se nije našao i na javnoj raspravi, već verzija koja je naknadno skrojena po Vladinoj mjeri.
Zlatko VujovićVujović kaže da je Evropskoj komisiji poslata veoma loša poruka, te da je očigledno da ne postoji iskrena politička volja da se odgovorno počne rješavanje problema korupcije i organizovanog kriminala.
"Očigledno je, makar kod nekih funkcionera Vlade, prije svega kod direktorice Uprave za antikorupciju i ministarke Đurović da se pokušava zaobići stvarno činjenično stanje kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i prikazati predstavnicima EU jedno frizirano stanje. Naravno, mislim da je nerealno očekivati da će Evropska komisija prihvatiti jedan takav dokumenat kao stvarno stanje. Mogu ga oni usvojiti, ali bi na taj način poslali jednu veoma lošu poruku i naravno da će jedna takva loša odluka značajno uticati i ugroziti proces dobijanja statusa zemlje kandidata za EU," kaže on.
Eksperti Evropske komisije su oštro kritikovali radnu verziju nacionalne strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uz napomenu kako je suviše uopštena i teška za praćenje, bez glavnih ciljeva, rokova i mehanizama za njihovo ostvarivanje. Iz Brisela je poručeno da je borba protiv korupcije u pravosuđu slaba i nerazvijena, a sugerisano je i da dio u vezi organizovanog kriminala treba iz korijena preraditi i napraviti mapu kriminala.
S obzirom da su predstavnici Vlade, do sada uvijek govorili da ne prave razliku između korupcije na visokom i nižim nivoima, Vladi će biti dragocjeno konačno razjašnjenje ovih pojmova, jer evropski eksperti kažu da je "važno razlučiti koncept "političke", korupcije na visokom nivou, odnosno, koruptivna djela počinjena od strane političara, putem političkog uticaja, od koncepta "adminsitrativne", sitne korupcije. Među ključnim ocjenama iz Brisela je i upozorenje da ne postoji jasna definicija korupcije kao i da Strategija ne sadrži “glavni cilj".
Posljedice
Direktorka Uprave za antikorupciju i šefica radne grupe za izradu strategije Vesna Ratković je, reagujući, rekla da će kritike biti uvrštene, da se dio o organizovanom kriminalu može " obogatiti nekim novim detaljima " te da nije tačno da nije naveden glavni cilj.
"Glavni cilj je", poručuje Ratković Evropskoj komisiji "borba protiv korupcije i organizovanog kriminala".
"U radnoj grupi se ne shvata važnost uključivanja komentara Evropske komisije na odgovarajući način", kaže Vuk Maraš, predstavnik MANS-a u radnoj grupi za izradu antikorupcijske strategije.
"Definitivno je da Evropsku komisiju na ovakav način nijesu ispoštovali i definitivno je da će nam se to kao državi obiti o glavu jer ćemo snositi veoma, veoma velike kritike u samom aviju kada budu razmatrali tu finalnu verziju ako Vlada ne promijeni konačnu svoj pristup i konačno ne krene da usvaja preporuke, kako bi trebalo," ocjenjuje Maraš.
Vuk MarašRSE: Kakve krajnje posljedice mogu da budu?
"O tome je sada teško govoriti ali imajući u vidu da nam u kontinuitetu EU govori da nam je ključni prioritet borba protiv organizovanog kriminala i korupcije siguran sam da će te posljedice biti vrlo, vrlo ozbiljne," odgovorio je Maraš.
Maraš kaže da je Vlada ključne djelove koji odražavaju realno stanje zamjenjivala statistikom i legislativom.
"U našoj Radnoj grupi ne postoji politička volja da se stvari nazovu pravim imenom već smo se bavili pravnim i institucionalnim okvirom, uz onako malo statistike kako bi smo navono dopunili taj tekst. Naravno, on nije dopunjen onim što nam je EK tražila već je dopunjen sa stvarima koje su besmislene,"
kaže on.
Sa ministrom za evropske integracije Gordanom Đurović i direktorkom Uprave za antikorupcije u utorak nije bilo moguće stupiti u kontakt.
"Crnogorska Vlada je pokazala krajnje neozbiljan odnos prema Evropskoj komisiji", rekao je za RSE, predsjednik upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI) i član radne grupe za izradu antikorupcijske strategije Zlatko Vujović, komentarišući slučaj radne verzije strategije koja je, od strane Evropske komisije, veoma negativno ocijenjena.
Pitanje je, međutim, kakve bi ocjene tek dobila verzija koja se našla na javnoj raspravi, jer je Vlada, prema Vujovićevim riječima, Evropskoj komisiji poslala verziju čiji je sadržaj predstavljao mjeru kompromisa Vlade i nevladinog sektora. Taj tekst se nije našao i na javnoj raspravi, već verzija koja je naknadno skrojena po Vladinoj mjeri.
"Očigledno je, makar kod nekih funkcionera Vlade, prije svega kod direktorice Uprave za antikorupciju i ministarke Đurović da se pokušava zaobići stvarno činjenično stanje kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i prikazati predstavnicima EU jedno frizirano stanje. Naravno, mislim da je nerealno očekivati da će Evropska komisija prihvatiti jedan takav dokumenat kao stvarno stanje. Mogu ga oni usvojiti, ali bi na taj način poslali jednu veoma lošu poruku i naravno da će jedna takva loša odluka značajno uticati i ugroziti proces dobijanja statusa zemlje kandidata za EU," kaže on.
Eksperti Evropske komisije su oštro kritikovali radnu verziju nacionalne strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uz napomenu kako je suviše uopštena i teška za praćenje, bez glavnih ciljeva, rokova i mehanizama za njihovo ostvarivanje. Iz Brisela je poručeno da je borba protiv korupcije u pravosuđu slaba i nerazvijena, a sugerisano je i da dio u vezi organizovanog kriminala treba iz korijena preraditi i napraviti mapu kriminala.
S obzirom da su predstavnici Vlade, do sada uvijek govorili da ne prave razliku između korupcije na visokom i nižim nivoima, Vladi će biti dragocjeno konačno razjašnjenje ovih pojmova, jer evropski eksperti kažu da je "važno razlučiti koncept "političke", korupcije na visokom nivou, odnosno, koruptivna djela počinjena od strane političara, putem političkog uticaja, od koncepta "adminsitrativne", sitne korupcije. Među ključnim ocjenama iz Brisela je i upozorenje da ne postoji jasna definicija korupcije kao i da Strategija ne sadrži “glavni cilj".
Posljedice
Direktorka Uprave za antikorupciju i šefica radne grupe za izradu strategije Vesna Ratković je, reagujući, rekla da će kritike biti uvrštene, da se dio o organizovanom kriminalu može " obogatiti nekim novim detaljima " te da nije tačno da nije naveden glavni cilj.
"Glavni cilj je", poručuje Ratković Evropskoj komisiji "borba protiv korupcije i organizovanog kriminala".
"U radnoj grupi se ne shvata važnost uključivanja komentara Evropske komisije na odgovarajući način", kaže Vuk Maraš, predstavnik MANS-a u radnoj grupi za izradu antikorupcijske strategije.
"Definitivno je da Evropsku komisiju na ovakav način nijesu ispoštovali i definitivno je da će nam se to kao državi obiti o glavu jer ćemo snositi veoma, veoma velike kritike u samom aviju kada budu razmatrali tu finalnu verziju ako Vlada ne promijeni konačnu svoj pristup i konačno ne krene da usvaja preporuke, kako bi trebalo," ocjenjuje Maraš.
"O tome je sada teško govoriti ali imajući u vidu da nam u kontinuitetu EU govori da nam je ključni prioritet borba protiv organizovanog kriminala i korupcije siguran sam da će te posljedice biti vrlo, vrlo ozbiljne," odgovorio je Maraš.
Maraš kaže da je Vlada ključne djelove koji odražavaju realno stanje zamjenjivala statistikom i legislativom.
"U našoj Radnoj grupi ne postoji politička volja da se stvari nazovu pravim imenom već smo se bavili pravnim i institucionalnim okvirom, uz onako malo statistike kako bi smo navono dopunili taj tekst. Naravno, on nije dopunjen onim što nam je EK tražila već je dopunjen sa stvarima koje su besmislene,"
kaže on.
Sa ministrom za evropske integracije Gordanom Đurović i direktorkom Uprave za antikorupcije u utorak nije bilo moguće stupiti u kontakt.
