Dvije i po nedjelje nakon napada izraelskih komandosa na flotilu sa humanitarnom pomoći za Gazu, u kojoj je poginulo 9 ljudi, i pritiska koji je potom uslijedio na Iran, kabinet izraelske bezbjednosti odlučio je u četvrtak da ublaži blokadu Gaze olakšavajući ulazak "dobara za civilnu upotrebu" i "materijala za civilne projekte" u palestinsku enklavu, navedeno je u kratkom sapštenju iz kabinteta premijera Benjamina Netanjahua.
Odluka je donesena nakon ponavljanih zahtjeva i velikog pritiska međunarodne zajednice da se popusti blokada koju je Izreal uveo pojasu Gaze prije četiri godine, kada je militantni Hamas pobijedio na palestinskim izborima 2006.
Pritisci su naročito porasli nakon napada izrealske mornarice 31. maja na međunarodne humanitarne brodove koji su pokušali da "razbiju" blokadu. U kontroverznom napadu je ubijeno devet turskih civila, što je izazvalo mnogobrojne proteste u svijetu. Oko 80 posto od 1,5 miliona stanovnika pojasa Gaze zavisi od međunarodne pomoći.
Ketrin Ešton, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku, stoga je u četvrtak iz Brisela poručila:
Catherine Ashton, mart 2010.“Trebalo bi da se promijeni lista tako da omogući ulazak više proizvoda u Gazu. Zatražili smo od Izraela da razmotri otvaranje prijelaza. Nadamo se da će nakon saopštenja izarelske vlade uslijediti konkretni detalji koje ćemo razmotriti i ponuditi našu podršku kako bismo osigurali da stanovništvo Gaze može normalno da živi.”
Nakon najave od srijede i dvodnevnih razgovora, kabinet za bezbjednost, u kojem je polovina vlade Benjamina Netanjahua, odlučio je da "pojednostavi sistem po kojem dobra za civilnu upotrebu ulaze u Gazu i proširi pristup materijalima za civilne projekte koji su pod međunarodnom kontrolom". Očito je riječ o građevinskom materijalu čiji je uvoz u Pojas Gaze Izrael zabranjivao tvrdeći da može biti iskorišćen u vojne svrhe. No, kako se navodi, Vlada će ipak "nastaviti s postojećim sigurnosnim procedurama kako bi spriječila ulazak oružja i ratnog materijala".
Cilj četvorogodišenje blokade je bio da se spriječi ulazak naoružanja u Gazu, kao i da se stanovnici te oblasti okrenu protiv pripadnika Hamasa. Izrael, međutim, nije uspio da postigne te ciljeve, i oružje i razna roba nastavili su da stižu na teritoriju Gaze putem velike mreže krijumčarskih tunela ispod granice Egipta i Gaze.
Oštre kritike sirijskog predsjednika
No i pored najave popuštanja blokade mnogi ne vjeruju izraelskoj vladi. Gostujući u četvrtak na BBC-u, sirijski predsjednik Bašar Al-Asad je ocijenio da je nedavni izraelski napad na brodove sa humanitarnom pomoći za Pojas Gaze uništio sve izglede za dostizanje mira u regionu u doglednoj budućnosti. Asad je aktuelnu izraelsku vladu nazvao piromanima i ocijenio da je manje zainteresovana za mir nego ijedna ranija izraelska vlada.
Izraelska vojska u luci Ashdod, maj 2010.Sa druge strane, Turska je u četvrtak saopštila da razmatra da degradira diplomatske odnose sa Izraelom i preispita ekonomsku i vojnu saradnju, ukoliko Jerusalim ne promijeni stav prema napadu na flotilu sa humanitarnom pomoći za pojas Gaze, naveo je jedan turski zvaničnik. Dodao je da Turska želi da joj se Izrael izvini za napad, vrati zaplijenjene brodove, pristane na međunarodnu istragu i ponudi kompenzaciju porodicama žrtava.
Neimenovani turski zvaničnik rekao je AP-u i da se turski izaslanik neće vratiti u Jerusalim ukoliko na zahtjeve Turske ne bude odgovoreno "u razumnom vremenskom roku".
A iz Turske je u međuvremenu (u srijedu) za idući mjesec najavljena još jedna flota s pomoći za Gazu. Fondacija za ljudska prava i slobode, te humanitarnu pomoć (IHH) poručila je članovima Evropskog parlamenta da je okupila šest brodova za novu flotu i uputila je apel ostalima da se pridruže.
Grupa koju Izrael optužuje za veze sa teroristima, a oni to demantuju, pozvala je međunarodne medije da izvrše inspekciju svih roba na brodovima prije nego što konvoji isplove "kako bi pokazala obavezivanje na potpunu transparentnost".
Ričard Hovit, britanski član Evropskog parlamenta koji je organizovao pres-konferenciju IHH-a u zgradi Parlamenta u Strasburu, u četvrtak je izjavio kako Evropska unija ima obavezu da osigura poštovanje humanitarnog prava i pristup slijedećoj floti.
Odluka je donesena nakon ponavljanih zahtjeva i velikog pritiska međunarodne zajednice da se popusti blokada koju je Izreal uveo pojasu Gaze prije četiri godine, kada je militantni Hamas pobijedio na palestinskim izborima 2006.
Pritisci su naročito porasli nakon napada izrealske mornarice 31. maja na međunarodne humanitarne brodove koji su pokušali da "razbiju" blokadu. U kontroverznom napadu je ubijeno devet turskih civila, što je izazvalo mnogobrojne proteste u svijetu. Oko 80 posto od 1,5 miliona stanovnika pojasa Gaze zavisi od međunarodne pomoći.
Ketrin Ešton, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku, stoga je u četvrtak iz Brisela poručila:
Nakon najave od srijede i dvodnevnih razgovora, kabinet za bezbjednost, u kojem je polovina vlade Benjamina Netanjahua, odlučio je da "pojednostavi sistem po kojem dobra za civilnu upotrebu ulaze u Gazu i proširi pristup materijalima za civilne projekte koji su pod međunarodnom kontrolom". Očito je riječ o građevinskom materijalu čiji je uvoz u Pojas Gaze Izrael zabranjivao tvrdeći da može biti iskorišćen u vojne svrhe. No, kako se navodi, Vlada će ipak "nastaviti s postojećim sigurnosnim procedurama kako bi spriječila ulazak oružja i ratnog materijala".
Cilj četvorogodišenje blokade je bio da se spriječi ulazak naoružanja u Gazu, kao i da se stanovnici te oblasti okrenu protiv pripadnika Hamasa. Izrael, međutim, nije uspio da postigne te ciljeve, i oružje i razna roba nastavili su da stižu na teritoriju Gaze putem velike mreže krijumčarskih tunela ispod granice Egipta i Gaze.
Oštre kritike sirijskog predsjednika
No i pored najave popuštanja blokade mnogi ne vjeruju izraelskoj vladi. Gostujući u četvrtak na BBC-u, sirijski predsjednik Bašar Al-Asad je ocijenio da je nedavni izraelski napad na brodove sa humanitarnom pomoći za Pojas Gaze uništio sve izglede za dostizanje mira u regionu u doglednoj budućnosti. Asad je aktuelnu izraelsku vladu nazvao piromanima i ocijenio da je manje zainteresovana za mir nego ijedna ranija izraelska vlada.
Neimenovani turski zvaničnik rekao je AP-u i da se turski izaslanik neće vratiti u Jerusalim ukoliko na zahtjeve Turske ne bude odgovoreno "u razumnom vremenskom roku".
A iz Turske je u međuvremenu (u srijedu) za idući mjesec najavljena još jedna flota s pomoći za Gazu. Fondacija za ljudska prava i slobode, te humanitarnu pomoć (IHH) poručila je članovima Evropskog parlamenta da je okupila šest brodova za novu flotu i uputila je apel ostalima da se pridruže.
Grupa koju Izrael optužuje za veze sa teroristima, a oni to demantuju, pozvala je međunarodne medije da izvrše inspekciju svih roba na brodovima prije nego što konvoji isplove "kako bi pokazala obavezivanje na potpunu transparentnost".
Ričard Hovit, britanski član Evropskog parlamenta koji je organizovao pres-konferenciju IHH-a u zgradi Parlamenta u Strasburu, u četvrtak je izjavio kako Evropska unija ima obavezu da osigura poštovanje humanitarnog prava i pristup slijedećoj floti.
