Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u nedjelju naveče okončao je svoju dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini.
Dvodnevni boravak Josipovića, prvog dana u Sarajevu na sesiji Igmanske inicijative, a potom cjelodnevna posjeta jednom njenom entitetu - Republici Srpskoj među političarima i analitičarima se tumači kao značajna gesta pomirljivih stavova i okretanja ka budućnosti u regionalnoj saradnji.
Josipović je imao veoma značajne razgovore i sa predstavnicima Vlade RS, hrvatskih stranaka i Katoličke crkve u Derventi i Banjoj Luci o pitanjima povratka Hrvata u RS. Polaganjem vijenaca odao je počast u ratu stradalim i Srbima i Bošnjacima i Hrvatima u Sijekovcu, Kozarcu i Briševu.
Na samom kraju svoje posjete Josipović je u Banjoj Luci sumirao rezultate rekavši kako je zaista učinjeno nešto dobro:
„Osjetili smo nešto što je više od nacionalne, stranačke, vjerske i bilo kakve druge pripadnosti. Osjetili smo nešto što smo zajedno nazvali dobrim. U očima ljudi s kojima smo danas komunicirali, a bilo ih je i Hrvata i Bošnjaka i Srba, prepoznali smo nadu. Dužnost je svih nas koji smo javni službenici, koji smo vjerski službenici da ne dopustimo da se ta nada ugasi. To možemo učiniti samo na jedan način - da svaki dan učinimo barem malo da tu iskru činimo stalno plamtućom i da kad nam završe naši mandati i naša poslanja možemo reći da smo zaista osjetili danas ovu dobrotu i da smo učinili nešto dobro.“
Josipovićev dolazak posebno pozitivnim posmatraju građani, bez obzira na nacionalnost. U Derventi je nešto više od 100 građana došlo da dočeka hrvatskog predsjednika, a poneki su željeli da se rukuju i slikaju sa njim:
„Ja sam došla radi te ličnosti koja radi na pomirenju svih naroda, a nama je to vrlo važno.“
„Čovjek je demokrata, u pravom smislu demokrata.“
„Ljudi su se davno pomirili i posjećujemo se, ali oni koji su to sve zakuhali trebaju to izgladiti.“
„Mislim da je to pozitivan događaj i jedan fin gest predsjednika Josipovića.“
Novo vrijeme za povratak
Povratnici Hrvati očekuju da će Josipovićev dolazak olakšati njihov status.
U RS se od prijeratnih 200.000 Hrvata vratilo manje od 10 posto. Brankica Mihić, Hrvatica iz Dervente, priča kako je ukupna atmosfera puno bolja za povratak.
Nema napada i uvreda, ali se povratnici suočavaju sa slabom podrškom za opstanak, kaže Mihićeva:
„Ja mislim da je ovo super, ali ako bi se nešto dogovorili, onda da nastoje svi da se to i ostvari. Ako se vrate u Derventu neki od Hrvata, vrate se samo stariji ljudi. I kad to pomre, bojim se da neće mladi da se vraćaju.“
U priču o povezivanju mostova, pomirenje i novo vrijeme za povratak Hrvata uvjeren je i biskup banjalučki Franjo Komarica koji je nakon razgovora sa Josipovićem rekao:
„Nakon dolaska predsjednika Republike Hrvatske, dr. Josipovića uvjeren sam da će doći i drugi predstavici ovamo, predstavnici Vlade, minsitri, odnosno da će političari sa političarima za zajedničko dobro svih ljudi, pa tako i ovdje domicilnih Hrvata, konačno nešto učinkovitije napraviti.“
Nova arhitektura saradnje
Jelica ZečevićJosipovićevo odavanje počasti žrtvama podržale su i porodice žrtava. Jelica Zečević, kojoj su u Sijekovcu stradala četiri člana porodice, takođe je došla da vidi Josipovića:
„Ako je iskreno od njega, zna Bog, a Bog jedini je pravedan i on zna sve, ako je iskren i ako je došao iskreno da se pokloni ovim ljudima koji su stradali, onda mu hvala na tome.“
Visoki predstavnik Valentin Inzko rekao je da je Josipovićeva posjeta bila tužna zbog sjete na žrtve, ali i sretna zbog naznaka nove saradnje u regiji:
„Mislim da se rađa neka nova arhitektura regionalna, saradnje u regiji i rekonsilijacije u regiji, na pomirenju u regiji, i neke stvari koje su nam se činile, prije pet, šest dana, prošle godine da su nemoguće da se učine, evo sad se dešavaju - igmanski susret, danas posjeta, Istambulska deklaracija itd. I možda ćemo pamtiti taj 30. maj - a naravno, treba ih još više.“
Mediji i analitičari opisuju višestruki značaj Josipovićeve posjete. Ističu se zaključci Igmanske inicijative i zajednički nastup sa liderima regiona, pogotovo sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem.
U razgovorima sa premijerom RS Miloradom Dodikom, hrvatskim strankama i liderom Stranke demokratske akcije Sulejmanom Tihićem uslijedilo je niz konkretnih dogovora. Najbitnijim se, ipak, smatra to što je predsjednik Josipović, zajedno sa Dodikom i Tihićem, obišao stratišta sa kojih je odaslana važna poruka - da žrtve i njihovi grobovi nemaju nacionalna i vjerska obilježja.
Pročitajte i ovo:
Hrvatska javnost pozitivno ocjenjuje Josipovićev posjet
Josipovićeva posjeta - nova nada za regionalnu saradnju pomirenje
Lideri iz regiona: Zajedno ka EU, rješavanjem nesuglasica dijalogom
Dvodnevni boravak Josipovića, prvog dana u Sarajevu na sesiji Igmanske inicijative, a potom cjelodnevna posjeta jednom njenom entitetu - Republici Srpskoj među političarima i analitičarima se tumači kao značajna gesta pomirljivih stavova i okretanja ka budućnosti u regionalnoj saradnji.
Josipović je imao veoma značajne razgovore i sa predstavnicima Vlade RS, hrvatskih stranaka i Katoličke crkve u Derventi i Banjoj Luci o pitanjima povratka Hrvata u RS. Polaganjem vijenaca odao je počast u ratu stradalim i Srbima i Bošnjacima i Hrvatima u Sijekovcu, Kozarcu i Briševu.
Na samom kraju svoje posjete Josipović je u Banjoj Luci sumirao rezultate rekavši kako je zaista učinjeno nešto dobro:
„Osjetili smo nešto što je više od nacionalne, stranačke, vjerske i bilo kakve druge pripadnosti. Osjetili smo nešto što smo zajedno nazvali dobrim. U očima ljudi s kojima smo danas komunicirali, a bilo ih je i Hrvata i Bošnjaka i Srba, prepoznali smo nadu. Dužnost je svih nas koji smo javni službenici, koji smo vjerski službenici da ne dopustimo da se ta nada ugasi. To možemo učiniti samo na jedan način - da svaki dan učinimo barem malo da tu iskru činimo stalno plamtućom i da kad nam završe naši mandati i naša poslanja možemo reći da smo zaista osjetili danas ovu dobrotu i da smo učinili nešto dobro.“
Josipovićev dolazak posebno pozitivnim posmatraju građani, bez obzira na nacionalnost. U Derventi je nešto više od 100 građana došlo da dočeka hrvatskog predsjednika, a poneki su željeli da se rukuju i slikaju sa njim:
„Ja sam došla radi te ličnosti koja radi na pomirenju svih naroda, a nama je to vrlo važno.“
„Čovjek je demokrata, u pravom smislu demokrata.“
„Ljudi su se davno pomirili i posjećujemo se, ali oni koji su to sve zakuhali trebaju to izgladiti.“
„Mislim da je to pozitivan događaj i jedan fin gest predsjednika Josipovića.“
Novo vrijeme za povratak
Povratnici Hrvati očekuju da će Josipovićev dolazak olakšati njihov status.
U RS se od prijeratnih 200.000 Hrvata vratilo manje od 10 posto. Brankica Mihić, Hrvatica iz Dervente, priča kako je ukupna atmosfera puno bolja za povratak.
Nema napada i uvreda, ali se povratnici suočavaju sa slabom podrškom za opstanak, kaže Mihićeva:
„Ja mislim da je ovo super, ali ako bi se nešto dogovorili, onda da nastoje svi da se to i ostvari. Ako se vrate u Derventu neki od Hrvata, vrate se samo stariji ljudi. I kad to pomre, bojim se da neće mladi da se vraćaju.“
U priču o povezivanju mostova, pomirenje i novo vrijeme za povratak Hrvata uvjeren je i biskup banjalučki Franjo Komarica koji je nakon razgovora sa Josipovićem rekao:
„Nakon dolaska predsjednika Republike Hrvatske, dr. Josipovića uvjeren sam da će doći i drugi predstavici ovamo, predstavnici Vlade, minsitri, odnosno da će političari sa političarima za zajedničko dobro svih ljudi, pa tako i ovdje domicilnih Hrvata, konačno nešto učinkovitije napraviti.“
Nova arhitektura saradnje
„Ako je iskreno od njega, zna Bog, a Bog jedini je pravedan i on zna sve, ako je iskren i ako je došao iskreno da se pokloni ovim ljudima koji su stradali, onda mu hvala na tome.“
Visoki predstavnik Valentin Inzko rekao je da je Josipovićeva posjeta bila tužna zbog sjete na žrtve, ali i sretna zbog naznaka nove saradnje u regiji:
„Mislim da se rađa neka nova arhitektura regionalna, saradnje u regiji i rekonsilijacije u regiji, na pomirenju u regiji, i neke stvari koje su nam se činile, prije pet, šest dana, prošle godine da su nemoguće da se učine, evo sad se dešavaju - igmanski susret, danas posjeta, Istambulska deklaracija itd. I možda ćemo pamtiti taj 30. maj - a naravno, treba ih još više.“
Mediji i analitičari opisuju višestruki značaj Josipovićeve posjete. Ističu se zaključci Igmanske inicijative i zajednički nastup sa liderima regiona, pogotovo sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem.
U razgovorima sa premijerom RS Miloradom Dodikom, hrvatskim strankama i liderom Stranke demokratske akcije Sulejmanom Tihićem uslijedilo je niz konkretnih dogovora. Najbitnijim se, ipak, smatra to što je predsjednik Josipović, zajedno sa Dodikom i Tihićem, obišao stratišta sa kojih je odaslana važna poruka - da žrtve i njihovi grobovi nemaju nacionalna i vjerska obilježja.
Pročitajte i ovo:
Hrvatska javnost pozitivno ocjenjuje Josipovićev posjet
Josipovićeva posjeta - nova nada za regionalnu saradnju pomirenje
Lideri iz regiona: Zajedno ka EU, rješavanjem nesuglasica dijalogom
