Popis stanovništva u BiH, koji treba da se uradi 2011. godine, još je neizvjestan. Prijedlog zakona o popisu nije definisan, a predstavnici političkih stranaka još uvijek se spore oko pitanja koja uopšte ne ulaze u standarde Evropske agencije za statistiku Eurostata.
Ako ne bude popisa 2011. godine, BiH će ostati jedina zemlja u Evropi koja neće imati relevantne podatke o svom stanovništu, što bi, kako je upozorio direktor Agencije za statistiku EU (Eurostat) Peter Everaers, moglo unazaditi BiH u pogledu približavanja EU i integracionih procesa.
Parlamentarna komisija koja treba sačiniti prijedlog zakona o popisu spori se oko dva pitanja. Predsjednik komisije Branko Dokić:
„Na koji način popisati državljane BiH koji žive izvan BiH i da li će ući u zakon jedna odredba koja bi sugerisala kada će rezultati ovog popisa biti primjenjivani u upravi. Ukoliko ne nađemo spremnosti da prevaziđemo ta dva pitanja, onda nismo zaslužni bilo kakve pažnje.“
Iako ni jedno od ova dva pitanja nije standard Eurostata, stavovi političkih partija i njihovih predstavnika su toliko različiti da će ih biti teško približiti u ovako kratkom vremenskom roku. SDA insistira na popisu bh. građana koji žive u inostranstvu, dok SNSD smatra da je to irelevantno u ovom trenutku, te da insistiranje SDA ima političku pozadinu. Halid Genjac iz SDA kaže da je moguće pronaći kompromis:
Halid Genjac„S jedne strane inistiranje na etnokulturnim značajkama u popisu se na neki način može prihvatiti ukoliko se osigura da se popisom što je moguće bliže dobije etnokulturna struktura BiH, i svakog njenog dijela i svake teritorijalne jednice. I smatramo da se to može dobiti na način da se popišu civilna lica iz BiH na privremenom radu u inostranstvu i boravku u inostranstvu.“
Milica Marković iz SNSD-a kaže da je bilo dovoljno kompromisa, te da stranka koju predstavlja neće više popuštati:
„Za nas je sporno rješenje stranke SDA u smislu ukupnog broja stanovništva. Oni traže da ukupan broj stanovništva bude osnova etničke strukture države. Ne možemo to podržati. Mi podržavamo da se popišu i oni koji su stalno i oni koji nisu stalno nastanjeni u BiH, ali stav SNSD-a je da osnov za etničku strukturu države može biti samo broj stalno nastanjenih državljana u BiH.“
Samo obavezujući elementi Eurostata
HDZ 1990 insistira da se rezultati dobijeni popisom 2011. ne primjenjuju dok BiH ne uđe u EU, strahujući da bi Hrvati kao malobrojniji konstitutivan narod mogli izgubiti nekoliko mjesta u vlasti koja sada imaju:
„S obzirom na ono što se dešavalo u BiH od zadnjeg popisa 1991., koja je kataklizma bila, koje pomjeranje, mora biti jedna odredba u prijelaznim, završnim odredbama da će se za formiranje vlasti koristiti rezultati popisa iz 1991. sve dok BiH ne uđe u punopravno članstvo EU. To je jedna fer ponuda koja bi relaksirala ove političke dimenzije oko popisa, a vratila bi nas samom sadržaju, a to su statistički podaci.“
Azra HadžiahmetovićBudući da najviše polemike izazivaju pitanja koja nisu obavezujuća za evropsku statističku agenciju, Azra Hadžiahmetović iz Stranke za BiH predložila je da se popis obavi samo po obavezujućim elementima Eurostata:
„Ja se samo duboko nadam da će kod svih članova komisije prevladati zaista uvjerenje da, ukoliko zaista hoće popis, se opredijelimo prema onome što nije sporno, što traži EU od nas, čime se uklapamo u okvire Eurostata, a da sva ova neobavezujuća pitanja koja se predmetom sporenja ostavimo za neki drugi put.“
No, izborna je godina i malo je vjerovatno da će se predstavnici političkih partija, čak i kroz rad komisije za sačinjavanje zakona o popisu, odreći mogućnosti da pošalju poruke svom biračkom tijelu kroz brigu o dijaspori koje se i ne sjećaju osim za izbore, ili brigu o ravnopravnosti konstitutivnog naroda o kojem ne misle kada usvajaju zakone za podizanje vlastitih plata i nerealne penzije:
„Neke osnovne stvari tipa popisa stanovništva njih očigledno ne zanimaju, nego ih zanimaju njihove plate i penzije koje treba da im budu oko 2.000 maraka.“
„Sve stranke vuku na svoju stranu. Ja sam Bošnjak, ali SDA je najkrivlja stranka u svemu, ona muti sve.“
„To su lopovi sve.“
„Eee, kad naopako ide sve.“
Na kraju poređenja radi: ukoliko BiH ne bude imala popis stanovništva 2011., ne samo da će ostati crna rupa u Evropi nego, rame uz rame sa Somalijom i Libanom, jedna od tri zemlje u cijelom svijetu za koje neće biti statističkih podataka.
Ako ne bude popisa 2011. godine, BiH će ostati jedina zemlja u Evropi koja neće imati relevantne podatke o svom stanovništu, što bi, kako je upozorio direktor Agencije za statistiku EU (Eurostat) Peter Everaers, moglo unazaditi BiH u pogledu približavanja EU i integracionih procesa.
Parlamentarna komisija koja treba sačiniti prijedlog zakona o popisu spori se oko dva pitanja. Predsjednik komisije Branko Dokić:
„Na koji način popisati državljane BiH koji žive izvan BiH i da li će ući u zakon jedna odredba koja bi sugerisala kada će rezultati ovog popisa biti primjenjivani u upravi. Ukoliko ne nađemo spremnosti da prevaziđemo ta dva pitanja, onda nismo zaslužni bilo kakve pažnje.“
Iako ni jedno od ova dva pitanja nije standard Eurostata, stavovi političkih partija i njihovih predstavnika su toliko različiti da će ih biti teško približiti u ovako kratkom vremenskom roku. SDA insistira na popisu bh. građana koji žive u inostranstvu, dok SNSD smatra da je to irelevantno u ovom trenutku, te da insistiranje SDA ima političku pozadinu. Halid Genjac iz SDA kaže da je moguće pronaći kompromis:
Milica Marković iz SNSD-a kaže da je bilo dovoljno kompromisa, te da stranka koju predstavlja neće više popuštati:
„Za nas je sporno rješenje stranke SDA u smislu ukupnog broja stanovništva. Oni traže da ukupan broj stanovništva bude osnova etničke strukture države. Ne možemo to podržati. Mi podržavamo da se popišu i oni koji su stalno i oni koji nisu stalno nastanjeni u BiH, ali stav SNSD-a je da osnov za etničku strukturu države može biti samo broj stalno nastanjenih državljana u BiH.“
Samo obavezujući elementi Eurostata
HDZ 1990 insistira da se rezultati dobijeni popisom 2011. ne primjenjuju dok BiH ne uđe u EU, strahujući da bi Hrvati kao malobrojniji konstitutivan narod mogli izgubiti nekoliko mjesta u vlasti koja sada imaju:
„S obzirom na ono što se dešavalo u BiH od zadnjeg popisa 1991., koja je kataklizma bila, koje pomjeranje, mora biti jedna odredba u prijelaznim, završnim odredbama da će se za formiranje vlasti koristiti rezultati popisa iz 1991. sve dok BiH ne uđe u punopravno članstvo EU. To je jedna fer ponuda koja bi relaksirala ove političke dimenzije oko popisa, a vratila bi nas samom sadržaju, a to su statistički podaci.“
„Ja se samo duboko nadam da će kod svih članova komisije prevladati zaista uvjerenje da, ukoliko zaista hoće popis, se opredijelimo prema onome što nije sporno, što traži EU od nas, čime se uklapamo u okvire Eurostata, a da sva ova neobavezujuća pitanja koja se predmetom sporenja ostavimo za neki drugi put.“
No, izborna je godina i malo je vjerovatno da će se predstavnici političkih partija, čak i kroz rad komisije za sačinjavanje zakona o popisu, odreći mogućnosti da pošalju poruke svom biračkom tijelu kroz brigu o dijaspori koje se i ne sjećaju osim za izbore, ili brigu o ravnopravnosti konstitutivnog naroda o kojem ne misle kada usvajaju zakone za podizanje vlastitih plata i nerealne penzije:
„Neke osnovne stvari tipa popisa stanovništva njih očigledno ne zanimaju, nego ih zanimaju njihove plate i penzije koje treba da im budu oko 2.000 maraka.“
„Sve stranke vuku na svoju stranu. Ja sam Bošnjak, ali SDA je najkrivlja stranka u svemu, ona muti sve.“
„To su lopovi sve.“
„Eee, kad naopako ide sve.“
Na kraju poređenja radi: ukoliko BiH ne bude imala popis stanovništva 2011., ne samo da će ostati crna rupa u Evropi nego, rame uz rame sa Somalijom i Libanom, jedna od tri zemlje u cijelom svijetu za koje neće biti statističkih podataka.
