Dostupni linkovi

Nezadovoljstvo procesuiranjem zločina počinjenih u Hercegovini


Foto: Midhat Poturović
Foto: Midhat Poturović
Predstavnici udruženja koja okupljaju bivše logoraše, ratne vojne invalide i stradalnike iz reda hrvatskog naroda tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini, nezadovoljni su dosadašnjim radom Tužilaštva BiH kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina u Hercegovini.

Do sada je uhapšeno nekoliko osoba koje se terete za zločine u Trusini, nedaleko od Konjica, ali još uvijek pred Sudom nije počelo niti jedno suđenje. Iako u bh. Tužilaštvu to demantiraju, u udruženjima ističu kako se hapse bivši komandanti pojedinih brigada ili obični vojnici, te da bez hapšenja nekadašnjih pripadnika Glavnog štaba Armije RBiH pravda neće biti zadovoljena.

U posljednjih nekoliko mjeseci pripadnici SIPE uhapsili su nekoliko osoba koje se terete za ratni zločin počinjen nad Hrvatima u Trusini, mjestu nedaleko od Konjica. Posljednje hapšenje desilo se početkom sedmice kada je u Konjicu slobode lišen Hasan Hakalović, kome je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor.

Šezdesetrogodišnji Hakalović tokom rata bio je komandant 45. brdske brigade Armije RBiH pod nazivom "Neretvica". Pripadnici te brigade su, zajedno sa pripadnicima Odreda za posebne namjene "Zulfikar" koji je djelovao pri Glavnom stožeru Armije RBiH, 1993. godine napali selo Trusina. Tada su ubili 19 hrvatskih civila i trojicu zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koji su se ranije predali. U napadu na selo ranjeno je više osoba, među kojima i dvoje djece.

Slučaj Trusina, u kome su ubijeni Hrvati, nije jedini ratni zločin koji se tokom 1993. i 1994.godine dešavao na području tog dijela Hercegovine. Pripadnici Armije RBiH su počinili ratni zločin i u Grabovici, mjestu nedaleko od Jablanice, kada su ubijena 33 civila Hrvata. Za 19-oro njih se još traga.

Svi smo svjedoci, svi potvrđuju da se desio zločin, ali niko da odgovara.
Predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika „Grabovica 93“ Josip Drežnjak kaže za naš program kako nije zadovoljan procesuiranjem zločina koji su se dogodili u tom mjestu:

„Jer sve do sada što je urađeno vezano za Grabovicu radi se o osudi ljudi za jednu obitelj. Svi smo svjedoci, svi potvrđuju da se desio zločin, ali niko da odgovara.“


Mirko Zelenika zarobljen je u svom stanu u Jablanici. Zarobili su ga pripadnici Odreda za posebne namjene “Zulfikar”. Mirko kaže da su u Konjicu i Jablanici bila dva logora u kojima su bili Hrvati. U Konjicu je to bila sportska sportska dvorana, a u Jablanici muzej. Zelenika, koji je na čelu Udruge hrvatskih logoraša, zamjera Tužilaštvu BiH što u optužnicama tereti pojedinačno osobe isključivo za zločin u Trusini, a da o postojanju logora nema govora:

„Jer Tužiteljstvo kaže da bi se to jako raširilo, ne bi bilo nigdje kraja. Mi imamo situaciju da smo mi logoraši tužili državu zbog tortura u logoru, pa je lani u 10. mjesecu Općinski sud u Konjicu donio prvostupanjsku presudu kojom priznaje pravo na obešetećenje onih koji su bili u logoru u Konjicu jer je sud, kaže, utvrdio da im je nasilno vađena krv, da su tjerani na prisilni rad, i određuje se da Federacija ljudima isplati naknadu, a zanimljivo - niko za taj logor nije uopće još optužen.“

Najčešće su žrtve bili civili

Za komandnu odgovornost zbog ubistava koja su počinili pripadnici Armije BiH u selima Grabovica i Uzdol, te na području Jablanice i Prozora, u Hercegovini, pred Haškim tribunalom je odgovarao nekadašnji načelnik Glavnog štaba Armije RBiH Sefer Halilović. Halilović je oslobođen krivnje po svim tačkama optužnice jer je Žalbeno vijeće utvrdilo da optužba nije prikupila nikakve argumente na osnovu kojih bi se presuda promijenila.

Uprkos tome, u Udruzi hrvatskih ratnih vojnih invalida u Mostaru tvrde suprotno. Kažu da obični vojnici zločin ne bi mogli činiti bez komandovanja vrha. Govori predsjednik Zoran Zovko:

„Ovdje je nametnut stav da je Armija u biti ono što su nekada bili partizani i da oni nisu mogli napraviti neka djela, ni neke zločine. Tužiteljstvo i Sud BiH nemaju snage, nemaju volje i ne žele da dokažu šta se dešavalo na ovim prostorima.“


I dok većina sagovornika ocjenjuje kako Tužilaštvo BiH nije dovoljno učinilo na procesuiranju ratnih zločina u Hercegovini, u toj bh. instituciji to demantuju. Iako priznaju da još nije počelo niti jedno suđenje za, primjerice, zločine u Trusini, kažu kako intenzivno rade na tome da svi zločini budu kažnjeni. Portparol Boris Grubešić:

„Radi se o ratnim zločinima počinjenim u općinama Konjic, Jablanica, Mostar sjever, dakle u dolini rijeke Neretve, i najčešće su žrtve bile civili, stanovnici pojedinih udaljenih sela koja su najčešće bivala u okruženju Armije RBiH.“


Ratni zločini nad Hrvatima i Srbima koji su se tokom devedesetih godina prošlog vijeka desili u Konjicu i Jablanici uticali su na to da je gotovo u potpunosti promijenjena etnička sliku u tom dijelu Hercegovine u odnosu na onu prijeratnu. Tako je u Konjicu, prema posljednjem popisu stanovništva, živjelo oko 11,5 hiljada Hrvata. Danas ih je manje od dvije hiljade.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Četićevo priznanje krivice uzeto kao olakšavajuća okolnost

Nastavljeno svjedočenje Šačića optuženog za protjerivanje srpskog stanovništva


U BiH i Srbiji i dalje traju rasprave o usvajanju Rezolucije o Srebrenici

Zamjerke inicijatorima ideje o osnivanju RECOM-a


*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
XS
SM
MD
LG