Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je sukreator hrvatske vanjske politike, a i sam je koautor hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid, međutim odluka o mogućem odustajanju od tužbe i sklapanju nagodbe je u mandatu hrvatske Vlade, koja o tom nije raspravljala.
Hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću jučer nije bilo prvi puta da kaže kako tužbe nisu same sebi svrha. On to kao pravnik, profesor Pravnog fakulteta, ali i kordinator aktualne redakcije i autor dijela teksta hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije uostalom vrlo dobro zna.
U svom prvom javnom nastupu nakon pobjede na predsjedničkim izborima on je bio kazao kako je ponašanje srbijanskih vlasti oko zahtjeva iz hrvatske tužbe mnogo koperativnije nego pred deset godina kada je tužba i podnesena, ali da ne bi trebalo govoriti o hrvatskom povlačenju tužbe tako dugo dok su optuženici za ratne zločine Ratko Mladić i Goran Hadžić na slobodi. Hadžića se i tereti za ratne zločine u Hrvatskoj, a Ratko Mladić je samo zbog poslovične lijenosti hrvatskog pravosuđa ostao neoptužen za masakr više desetaka hrvatskih civila u Škabrnji u studenom 1991. godine.
Josipović jučer nije postavio taj jasan uvjet, nego je tek kazao da bi tužba izgubila smisao ako bi se dogovorila nagodba u pitanjima koja su predmet tužbe.
Dakle, jasno je da Josipović više ne inzistira beskompromisno na toj tužbi. Međutim, zaboravilo se da je Hrvatska već deset godina u parlamentarnom, a ne više polupredsjedničkom sustavu, i da je podnošenje tužbe, pa dakle i njezino povlačenje u mandatu hrvatske Vlade, a ne u mandatu predsjednika Republike. Josipović je uz tu tužbu vezan kao sukreator hrvatske vanjske politike i – osobno – kao njezin koautor, ali eventualnu odluku o odustajanju od tužbe i mogućoj nagodbi donosi – Vlada.
A o tome Vlada – kako je za javnu televiziju izjavio državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović – nije raspravljala.
„Vlada to pitanje nije razmatrala. Vlada ide putem koji je jedini logičan kada se ide u normalizaciju – vi nećete prvo riješiti posljedicu, a onda se baviti uzrocima. Idemo se baviti sa svim ovim pitanjima koja na ovaj ili onaj način opterećuju odnose, i vidjet ćemo što vrijeme donosi.“
Vlada radi na rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom, dodao je Božinović, pa i onih koje „pokriva“ hrvatska tužba. Najveću humanu i humanitarnu dimenziju ima pitanje sudbine nestalih.
„Mi znamo da za još 1029 osoba hrvatske nacionalnosti i 800 osoba srpske nacionalnosti nemamo podatke, dakle to je jedno pitanje koje je veoma osjetljivo.“
Predsjednik Josipović je bio predsjednički kandidat oporbenih socijaldemokrata, pa nije za očekivati da bi oni mogli pokušati „zaraditi“ političke bodove na napadanju moguće odluke HDZ-ove vlade da krene u nagodbu i odustajanje od tužbe. Utoliko, politički teren za takvu odluku je čist.
Međutim, nije za očekivati da Vlada takvu odluku donese, a da prije toga nema neke vrlo opipljive rezultate iz sfere pitanja što ih pokriva hrvatska tužba. Fraza „ rad na rješavanju otvorenih pitanja“ nije dovoljna – prije bilo kakve odluke taj će rad morati donijeti i rezultate.
Pročitajte i ovo:
Međusobne tužbe moguće riješiti vansudskom nagodbom
Odustajanjem od tužbi ne odustaje se od kažnjavanja zločinaca
Srbija ipak odlučila tužiti Hrvatsku
ICJ: počela rasprava po osnovu hrvatske tužbe
Beograd neće žuriti sa tužbom protiv Hrvatske
Kontratužba će se odnositi i na NDH
Hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću jučer nije bilo prvi puta da kaže kako tužbe nisu same sebi svrha. On to kao pravnik, profesor Pravnog fakulteta, ali i kordinator aktualne redakcije i autor dijela teksta hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije uostalom vrlo dobro zna.
U svom prvom javnom nastupu nakon pobjede na predsjedničkim izborima on je bio kazao kako je ponašanje srbijanskih vlasti oko zahtjeva iz hrvatske tužbe mnogo koperativnije nego pred deset godina kada je tužba i podnesena, ali da ne bi trebalo govoriti o hrvatskom povlačenju tužbe tako dugo dok su optuženici za ratne zločine Ratko Mladić i Goran Hadžić na slobodi. Hadžića se i tereti za ratne zločine u Hrvatskoj, a Ratko Mladić je samo zbog poslovične lijenosti hrvatskog pravosuđa ostao neoptužen za masakr više desetaka hrvatskih civila u Škabrnji u studenom 1991. godine.
Josipović jučer nije postavio taj jasan uvjet, nego je tek kazao da bi tužba izgubila smisao ako bi se dogovorila nagodba u pitanjima koja su predmet tužbe.
Dakle, jasno je da Josipović više ne inzistira beskompromisno na toj tužbi. Međutim, zaboravilo se da je Hrvatska već deset godina u parlamentarnom, a ne više polupredsjedničkom sustavu, i da je podnošenje tužbe, pa dakle i njezino povlačenje u mandatu hrvatske Vlade, a ne u mandatu predsjednika Republike. Josipović je uz tu tužbu vezan kao sukreator hrvatske vanjske politike i – osobno – kao njezin koautor, ali eventualnu odluku o odustajanju od tužbe i mogućoj nagodbi donosi – Vlada.
A o tome Vlada – kako je za javnu televiziju izjavio državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović – nije raspravljala.
„Vlada to pitanje nije razmatrala. Vlada ide putem koji je jedini logičan kada se ide u normalizaciju – vi nećete prvo riješiti posljedicu, a onda se baviti uzrocima. Idemo se baviti sa svim ovim pitanjima koja na ovaj ili onaj način opterećuju odnose, i vidjet ćemo što vrijeme donosi.“
Vlada radi na rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom, dodao je Božinović, pa i onih koje „pokriva“ hrvatska tužba. Najveću humanu i humanitarnu dimenziju ima pitanje sudbine nestalih.
„Mi znamo da za još 1029 osoba hrvatske nacionalnosti i 800 osoba srpske nacionalnosti nemamo podatke, dakle to je jedno pitanje koje je veoma osjetljivo.“
Predsjednik Josipović je bio predsjednički kandidat oporbenih socijaldemokrata, pa nije za očekivati da bi oni mogli pokušati „zaraditi“ političke bodove na napadanju moguće odluke HDZ-ove vlade da krene u nagodbu i odustajanje od tužbe. Utoliko, politički teren za takvu odluku je čist.
Međutim, nije za očekivati da Vlada takvu odluku donese, a da prije toga nema neke vrlo opipljive rezultate iz sfere pitanja što ih pokriva hrvatska tužba. Fraza „ rad na rješavanju otvorenih pitanja“ nije dovoljna – prije bilo kakve odluke taj će rad morati donijeti i rezultate.
Pročitajte i ovo:
Međusobne tužbe moguće riješiti vansudskom nagodbom
Odustajanjem od tužbi ne odustaje se od kažnjavanja zločinaca
Srbija ipak odlučila tužiti Hrvatsku
ICJ: počela rasprava po osnovu hrvatske tužbe
Beograd neće žuriti sa tužbom protiv Hrvatske
Kontratužba će se odnositi i na NDH
