Goran Jungvirth
Nakon 11 mjeseci pauze na Haškom sudu je nastavljeno suđenje Vojislavu Šešelju. Taj je vođa srpskih radikala i četnički vojvoda optužen po zapovjednoj odgovornosti za zločine počinjene između 1991. i 1993. godine u Vojvodini, BiH i Hrvatskoj. Kao svjedoka Tužiteljstvo je izvelo bivšeg zapovjednika policije i potpredsjednika SDS-a u Zvorniku.
Svjedok optužbe svjedočio je zaštićenog lika pod pseudonimom VS 037. Tužitelju je opisivao okolnosti u bosanskom gradu Zvorniku koje su dovele do, kako je navedeno u optužnici, etničkog čišćenja većinskog bošnjačkog stanovništva u kojem su, uz lokalni SDS, sudjelovale i paravojne jedinice iz Srbije, uključujući i takozvane šešeljevce.
Sa zaštićenim svjedokom, koji se pojavio u pratnji svog odvjetnika, Haško tužiteljstvo je vodilo više razgovora u svojstvu osumnjičenog budući da je u sporno vrijeme bio zapovjednik policijske stanice u Zvorniku koja je, prema njegovim riječima, također dijelila oružje srpskim civilima prije sukoba:
„Od tog momenta je krenulo naoružavanje. Ono je išlo iz raznih pravaca i po osnovu raznih osnova, od toga da je već Ministarstvo unutrašnjih poslova počelo da dijeli nekontrolisano dozvole za naoružavanje građana, od toga da je dio ljudi išao u rezervni sastav vojske, a jedan od izvora je bila i pomoć od TO tadašnje JNA, sad ustvari iz Srbije.“
PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI
Optužba je zaštićenog svjedoka ispitivala o ulozi Šešeljevih ljudi u Zvorniku, poput zapovjednika Teritorijalne obrane, te dužnosnika Srpske radikalne stranke u Zvorniku Zorana Subotića. Iako je i sam optuženi Šešelj potvrdio kako je sa Subotićem bio u bliskim odnosima, te nije bježao od činjenice da su na području Zvornika boravili mnogi njegovi dobrovoljci, inzistirao je kako oni nisu činili zločine nad nesrpskim stanovništvom. Tijekom unakrsnog ispitivanja Šešelj, koji sam vodi svoju obranu, suočavao je svjedoka sa svojim tezama kako su se Srbi samoorganizirali u Zvorniku kao protureakcija na prijetnju s bošnjačke strane:
„Kad su Srbi bukvalno oterani iz Zvornika, a oterani su samim činom naoružavnja zvorničkog podzemlja, je li tako, čim su videli najgore kriminalce s automatskim puškama u rukama i u policijskim uniformama, znali su da im tu nema opstanka. Jesam li u pravu?“
Šešelj je, ispitivajući svjedoka, prebacio odgovornost za zločine nad bošnjačkim stanovništvom na Arkana i njegovu jedinicu, koji je u Zvornik došao, prema riječima svjedoka i optuženog, nakon poziva političarke Biljane Plavšić. Kao primjer zločina arkanovaca Šešelj je naveo strijeljanje oko 20 bošnjačkih muškaraca u zvorničkom naselju Hrid:
„Da li je vama poznato da je uvek između dobrovoljaca Srpske radikalne stranke, tzv.. šešeljevaca, i arkanovaca s druge postojala netrpeljivost, da naši dobrovoljci nikad nisu hteli u sadejstvo s arkanovcima?"
SVJEDOK: To mi je poznato - kao so i oko, što kažu kod nas.
Haško suđenje se i dalje nastavlja.
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Da li će 2010 doneti pravdu?
Logoraši RS nezadovoljni BiH sudovima
Držanje pred sudom znači kooperativnost?
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Nakon 11 mjeseci pauze na Haškom sudu je nastavljeno suđenje Vojislavu Šešelju. Taj je vođa srpskih radikala i četnički vojvoda optužen po zapovjednoj odgovornosti za zločine počinjene između 1991. i 1993. godine u Vojvodini, BiH i Hrvatskoj. Kao svjedoka Tužiteljstvo je izvelo bivšeg zapovjednika policije i potpredsjednika SDS-a u Zvorniku.
Svjedok optužbe svjedočio je zaštićenog lika pod pseudonimom VS 037. Tužitelju je opisivao okolnosti u bosanskom gradu Zvorniku koje su dovele do, kako je navedeno u optužnici, etničkog čišćenja većinskog bošnjačkog stanovništva u kojem su, uz lokalni SDS, sudjelovale i paravojne jedinice iz Srbije, uključujući i takozvane šešeljevce.
Sa zaštićenim svjedokom, koji se pojavio u pratnji svog odvjetnika, Haško tužiteljstvo je vodilo više razgovora u svojstvu osumnjičenog budući da je u sporno vrijeme bio zapovjednik policijske stanice u Zvorniku koja je, prema njegovim riječima, također dijelila oružje srpskim civilima prije sukoba:
„Od tog momenta je krenulo naoružavanje. Ono je išlo iz raznih pravaca i po osnovu raznih osnova, od toga da je već Ministarstvo unutrašnjih poslova počelo da dijeli nekontrolisano dozvole za naoružavanje građana, od toga da je dio ljudi išao u rezervni sastav vojske, a jedan od izvora je bila i pomoć od TO tadašnje JNA, sad ustvari iz Srbije.“
PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI
Optužba je zaštićenog svjedoka ispitivala o ulozi Šešeljevih ljudi u Zvorniku, poput zapovjednika Teritorijalne obrane, te dužnosnika Srpske radikalne stranke u Zvorniku Zorana Subotića. Iako je i sam optuženi Šešelj potvrdio kako je sa Subotićem bio u bliskim odnosima, te nije bježao od činjenice da su na području Zvornika boravili mnogi njegovi dobrovoljci, inzistirao je kako oni nisu činili zločine nad nesrpskim stanovništvom. Tijekom unakrsnog ispitivanja Šešelj, koji sam vodi svoju obranu, suočavao je svjedoka sa svojim tezama kako su se Srbi samoorganizirali u Zvorniku kao protureakcija na prijetnju s bošnjačke strane:
„Kad su Srbi bukvalno oterani iz Zvornika, a oterani su samim činom naoružavnja zvorničkog podzemlja, je li tako, čim su videli najgore kriminalce s automatskim puškama u rukama i u policijskim uniformama, znali su da im tu nema opstanka. Jesam li u pravu?“
Šešelj je, ispitivajući svjedoka, prebacio odgovornost za zločine nad bošnjačkim stanovništvom na Arkana i njegovu jedinicu, koji je u Zvornik došao, prema riječima svjedoka i optuženog, nakon poziva političarke Biljane Plavšić. Kao primjer zločina arkanovaca Šešelj je naveo strijeljanje oko 20 bošnjačkih muškaraca u zvorničkom naselju Hrid:
„Da li je vama poznato da je uvek između dobrovoljaca Srpske radikalne stranke, tzv.. šešeljevaca, i arkanovaca s druge postojala netrpeljivost, da naši dobrovoljci nikad nisu hteli u sadejstvo s arkanovcima?"
SVJEDOK: To mi je poznato - kao so i oko, što kažu kod nas.
Haško suđenje se i dalje nastavlja.
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Da li će 2010 doneti pravdu?
Logoraši RS nezadovoljni BiH sudovima
Držanje pred sudom znači kooperativnost?
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)