Dostupni linkovi

Predstoji dug put upoznavanja sa ljudskim pravima


Tokom devedsetih, u godinama ratnih sukoba, u Srbiji su najviše bili ugroženi pripadnici nacionalnih manjina, borci za njihova prava i kritičari ratne politike Miloševićevog režima. Danas se, međutim, netrpeljivost prema drugim i drugačijim prebacila, u najvećoj meri, na pripadnike gej i lezbejske populacije.

"Svi ljudi su rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima" - ovo osnovno načelo Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, utemeljenjo pre 61 godinu u Ujedinjenim nacijama, podstaklo je svet da stvori čitavu mrežu mehanizama za zaštitu i borbu protiv kršenja ljudskih prava. U mnogim zemljama, međutim, ostao je problem njihovog poštovanja i sprovođenja.

“Nažalost, ja i dalje ne mogu da kažem da sistem zaštite u Republici Srbiji, kroz pravosuđe, jeste adekvatan, pravovremen i da se donose odluke u razumnom roku”
, kaže Marko Karadžić, državni sekretar za ljudska i manjinska prava.

Marko Karadžić: svi oni koji se usude da otvoreno i iskreno stanu u odbranu pravde, demokratije i zaštite ljudskih prava, budu žrtve onih koji su velikim delom doprineli da Srbija još uvek probleme kakve ima.
Zbog toga se Ministarstvo za ljudska i manjinska prava zalaže da se, pored već postojećih zakona, donosu zakonski akti u cilju stvaranja celovitog, koherentantnog normativnog sistema, neophodanog za svestrano ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u svim oblastima. Ali i ono sto Karadžić često ponavlja:

“Priča, priča, ponavljanje, edukacija… jer, nažalost, ta izolacija, taj nedostak informacija, pa čak i loš edukativni sistem, pokazuje da i dalje u društvu imamo grupe koje kao legitiman način komunikacije vide nasilje i svedoci smo, da svi oni koji se usude da otvoreno i iskreno stanu u odbranu pravde, demokratije i zaštite ljudskih prava, budu žrtve onih koji su velikim delom doprineli da Srbija još uvek probleme kakve ima.”


“Srbiji predstoji dug put edukovanja, upoznavanja sa tim šta je demokratija i šta su ljudska prava”, kaže glumica Mirjana Karanović, ovogodišnja dobitninica nagrade "Konstantin Obradović", koju je Beogradski centar za ljudska prava ustanovio kao znak sećanja na svog osnivača i velikog humanistu:

Mirjana Karanović: Srbiji predstoji dug put edukovanja, upoznavanja sa tim šta je demokratija i šta su ljudska prava
“I na koji se način gradi društvo u kome je, zapravo, pojedinac zaštićen od nasilja drugog pojedinca, a i od nasilja koje nad njim sprovodi neka grupa ili, čak, čitava država.”

Mirjana Karanović primećuje da mnogi u Srbiji smatraju demokratiju jednom vrstom anarhije:

“Znači, ja mogu da radim šta god hoću! I to se u velikoj meri zloupotrebljava, tako da neki pristojni i neagresivni ljudi stalno izvlače deblji kraj u borbi sa takvim shvatanjem novoosvojene slobode.


MANJINE NAJUGROŽENIJE

Koje grupe stanovništva su, trenutno, najugroženije u Srbiji?

Biljana Kovačević Vučo, predsednica JUKOM-a, kaže da su u ovoj kategoriji i dalje pripadnici manjinskih etničkih grupa, pre svih Albanci, u izvesnoj meri i Bošnjaci, zatim Romi - gde u pojedinim slučajevima ima i elemenata rasizma, onda invalidi, žene, deca…, ali i, po tradiciji, novinari i zaštitnici ljudskih prava. Ona, ipak, veruje da su, u ovom trenutku, u Srbiji najugroženiji pripadnici gej i lezbijske populacije:

“Koja, zaista, po načinu, po ponašanju, po nekim stereotipima u odnosu na njih, spada trenutno u najugroženiju grupu gde je, čini mi se, sve dozvoljeno protiv njih i gde se državni organi, osim retkih izuzetaka, ustručavaju da ih pomenu kao ugroženu grupu ili da stanu na njihovu stranu, osim u nekim formulacijama da su svi protiv nasilja bilo koje vrste.”

Zašto je, baš, LGBT populacija izabrana za cilj ekstremista i nasilnika? Predsednik Gej-strejt alijanse Boris Milićević:

“Suštima tog problema je tome, što oni uvek vole da imaju nekog koji predstavlja nešto drugo, i koga mogu da proizvedu u neprijatelja.”


Pošto te snage više ne mogu da proglašavaju za neprijatelje pripadnike drugih nacija i država u okruženju, one, po mišljenju Milićevića, sada pronalaze unutrašnje neprijatelje:

“To je, na primer, najočiglednije bilo kod donošenja antidiskriminacionog zakona. Znači, jedan sistemski zakon koji treba da omogući svim građankama i građanima Srbije da budu jednako tretirani pred državom, na poslu i u čitavom društvu. Oni su ga prozvali, da upotrebim taj njihov izraz - “pederskim zakonom”. Nemaju oni, u tom trenutku, za cilj da ruše gejeve i lezbijke, već imaju za cilj da ruše jedan zakon koji će da omogući svim građanima da žive ravnopravno u ovom društvu.“
XS
SM
MD
LG