Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Raspravljajući o perspektivi intelektualnog potencijala u Crnoj Gori profesori Univerziteta konstatovali su da postoji ogromna produkcija obrazovanih ljudi, ali da intelektualci ne govore o društvenoj stvarnosti.

Crnoj Gori prijeti opasnost od hiperprodukcije kadra sa fakultetskim diplomama bez dovoljno stručnog znanja. Takođe, problem je i što intelektualci nemaju dovoljno angažovan kritički stav o stanju u društvu, ocijenjeno je na okruglom stolu u Podgorici.

Najkreativniji dio društva treba da govori o problemima stvarnosti i intelektualci se ne smiju prikloniti krilatici da je "ćutanje zlato", saopštio je, između ostalog, izvršni direktor Udruženja profesora i intelektualaca Radovan Stojanović. Prema njegovom mišljenju sadašnji trenutak je onaj u kome intelektualci treba da odluče da li će početi da govore o problemima ili da nestanu sa scene:

"Ja mislim da je ovo odbrana ili posljednji dani. Ako ovaj kamenčić bečen u more šutnji intelektualaca na ovim prostorima pokrene barem malo učmalu vodu i konačno potakne na fer i dobronamjernu diskusiju, prije svega u cilju odbrane srozavanja duha intelekta i sistema vrijednosti, a ne toliko u cilju zaustavljanja intelektualaca kao jedinke, onda se ovaj kamenčić skromno ugradio u mozaik zajedničkog dobra. U protivnom, ne preostalje nam drugo nego da javno uskliknemo često parolu koju ja čujem i koja mi se sviđa "Aventi diletanti" i da zatvorimo knjigu o ovoj temi", smatra Stojanović.

JEZIČKE BARIJERE

Da li su intelektualci amorfna masa ili ljudi koji sebe smatraju intelektualcima ili su intelektualci oni koji tragaju za istinom i aktivni su tragaoci za ostvarenje humanijeg društva, upitao je profesor Eletkrotehničkog fakulteta Žarko Pavićević i dodao:

"Niko neće da da definiciju šta je to i šta čini intelektualni potencijal Crne Gore."
Ako ovaj kamenčić bar malo pokrene učmalu vodu onda se on skromno ugradio u mozaik zajedničkog dobra


Profesor Milenko Popović je predstavio istraživanje koje govori o primjeni ljudskog kapitala, odnosno o činjenici niske efikasnosti ulaganja u obrazovanje mjereno samo ekonomskim parametrima. Takođe, profesor Popović smatra da visoka produkcija fakultetskog kadra u Crnoj Gori neće omogućiti zapošljavanje tih ljudi ni na prostoru Evropske unije jer postoji niz barijera.

"Postoje jezičke barijere koje su tolike da su gotovo prohibitivne jer da bi radili za završenim fakultetom na bilo kojoj poziciji to podrazumeva jedno perfektno znanje jezika, otprilike ravno troškovima školovanja dvogodišnjim studijama na fakultetu. Postoje barijere koje se zovu "nacionalizam odozgo". Tim rečima u Holandiji vas niko neće primiti, ne znam da ste kakav stručnjak, ako ima ijedan Holanđanin sa završenim fakultetom", rekao je Popović.

On je takođe kritikovao sadašnje stanje u visokom obrazovanju, a posebno odnos između privatnih i državnih fakulteta.

"U ovom času u Crnoj Gori smo pred pretjeranom konkurencijom visokoškolskog obrazovanja, pred takvom konkurencijom koja može urušiti obrazovni sistem. Nekoliko je trendova koji na to ukazuju. Znamo da se državni fakultet počinje ponašati kao da je privatni. Imamo takvu šemu finansiranja u kome se i ovo što kažem posebno važi za Ekonomski fakultet, Pravni fakultet i Političke nauke, za društvene fakultete gdje gro naših ločonoša upisuje te fakultete kojih ima u tolikom broju da je to prosto nevjerovatno".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG