Iran će nastaviti obogaćivati uran ukoliko današnji nastavak pregovora sa Zapadom ne donese rezultate kakve očekuje Teheran.
Tako ultimativni stav vlasti u Iranu pokazuje da bi ishod sastanka u Agenciji za atomsku energiju u Beču mogao biti prilično neizvjestan.
Dogovor iz Geneve početkom mjeseca otvario je novu stranicu u odnosima Zapada i Irana oko spornog nuklearnog programa.
Dijalog, licem u lice, predstavnika pet stalnih članica Vijeća sigurnosti i Njemačke uz prisutnost Javiera Solane u ime Evropske unije i načelni pristanak Teherana da izvozi nisko obogaćeni uran u inozemstvo, gdje bi se pripremao za daljnju obradu i potom vraćao u Iran, čini se da je sada upitan.
Samo nekoliko sati uoči početka novog kruga pregovora, Ali Shirzadain, glasnogovornik iranske atomske agencije, je kazao da ukoliko pregovori ne donesu onakav rezultat kakav želi Teheran, Iran je spreman nastaviti s obogaćivanjem urana vlastitim snagama.
“Kupovina nuklearnog goriva u inozemstvu ne znači da će biti prekinuto obogaćivanje urana u samoj zemlji”, rekao je Shirzadain.
I savjetnik glavnog iranskog pregovarača Saida Jalilia je potvrdio da bi Iran mogao uvoziti pet posto obogaćenog urana iz Francuske, Rusije ili Sjedinjenih Država, pri čemu ostaje tehnologija i istraživački centri koji i dalje rade na obogaćivanju urana.
Zapad strahuje da je Teheran vrlo blizu izrade atomske bombe, čemu u prilog ide otkriće tajnog nuklearnog postrojenja u blizini Qoma.
Washington procjenjuje da bi sa sadašnjom količinom obogaćenog urana, Teheran mogao proizvesti nuklearno oružje izmedju 2010. i 2015.
Iran međutim stalno negira međunarodne optužbe i ponavlja da razvija mirnodopsku nuklearnu tehnologiju.
Vijeće sigurnosti UN uvelo je tri puta sankcije Iranu zbog toga što nije odustao od spornog nukleranog programa.
Nova runda pregovora odvija se u sjeni jučerašnjeg napada na elitnu Iransku revolucionarnu gardu u kojem je poginulo 42 ljudi.
Teheran za napad optužuje Pakistan, ali i Sjedinjene Države i Veliku Britaniju koje navodno podržavaju sunitske militante.
Islamabad je optužbe odmah odbacio, kao i Washington.
Tako ultimativni stav vlasti u Iranu pokazuje da bi ishod sastanka u Agenciji za atomsku energiju u Beču mogao biti prilično neizvjestan.
Dogovor iz Geneve početkom mjeseca otvario je novu stranicu u odnosima Zapada i Irana oko spornog nuklearnog programa.
Dijalog, licem u lice, predstavnika pet stalnih članica Vijeća sigurnosti i Njemačke uz prisutnost Javiera Solane u ime Evropske unije i načelni pristanak Teherana da izvozi nisko obogaćeni uran u inozemstvo, gdje bi se pripremao za daljnju obradu i potom vraćao u Iran, čini se da je sada upitan.
Samo nekoliko sati uoči početka novog kruga pregovora, Ali Shirzadain, glasnogovornik iranske atomske agencije, je kazao da ukoliko pregovori ne donesu onakav rezultat kakav želi Teheran, Iran je spreman nastaviti s obogaćivanjem urana vlastitim snagama.
“Kupovina nuklearnog goriva u inozemstvu ne znači da će biti prekinuto obogaćivanje urana u samoj zemlji”, rekao je Shirzadain.
I savjetnik glavnog iranskog pregovarača Saida Jalilia je potvrdio da bi Iran mogao uvoziti pet posto obogaćenog urana iz Francuske, Rusije ili Sjedinjenih Država, pri čemu ostaje tehnologija i istraživački centri koji i dalje rade na obogaćivanju urana.
Zapad strahuje da je Teheran vrlo blizu izrade atomske bombe, čemu u prilog ide otkriće tajnog nuklearnog postrojenja u blizini Qoma.
Washington procjenjuje da bi sa sadašnjom količinom obogaćenog urana, Teheran mogao proizvesti nuklearno oružje izmedju 2010. i 2015.
Iran međutim stalno negira međunarodne optužbe i ponavlja da razvija mirnodopsku nuklearnu tehnologiju.
Vijeće sigurnosti UN uvelo je tri puta sankcije Iranu zbog toga što nije odustao od spornog nukleranog programa.
Nova runda pregovora odvija se u sjeni jučerašnjeg napada na elitnu Iransku revolucionarnu gardu u kojem je poginulo 42 ljudi.
Teheran za napad optužuje Pakistan, ali i Sjedinjene Države i Veliku Britaniju koje navodno podržavaju sunitske militante.
Islamabad je optužbe odmah odbacio, kao i Washington.
