Prije dvadeset i jednu godinu počeo je rat između Armenije i Azerbejdžana koji je završio pobjedom Armenije šest godina kasnije.
Armenija je tada pod svoju kontrolu stavila dio teritorije Azerbejdžana, područje Nagorno-Karabaha.
Oko 700.000 Azera i oko 140.000 Armenaca napustilo je tada svoje domove.
Zbog tog rata Turska je dodatno zahladila svoje odnose sa Armenijom koji su već bili veoma loši nakon masovnog ubijanja Armenaca od strane Otomanske Turske.
Oblast Nagorno-Karabaha je do danas ostala okupirana ali se nešto mijenja u odnosima u regionu.
Prije nekoliko mjeseci, predsjednik Turske, Abdulah Gul, prisustvovao je nogometnoj utakmici između Turske i Armenije u Jerevanu, a nakon toga je uslijedila diplomatska aktivnost koja je okončana 11. oktobra kada je između Turske i Armenije postignut dogovor da se otvore granice.
Optužbe Armenije da je Otomanska imperija počinila genocid nad Armencima ostavljene su za raspravu među istoričarima.
Jučer je je predsjednik Armenije, Serž Sarkisijan prisustvovao uzvratnoj utakmici u Turskoj.
Dogovor Turske i Armenije je zabrinuo Azerbejdžan ali i stanovnike Nagorno-Karabaha.
Azerbejdžan se osjeća izdanim od strane saveznika Turske i prijeti da će podići cijene gasa za Tursku i odustati od učešća u projektu novog gasovoda Nabuko.
Stanovnici Nagorno-Karabaha se boje da ne postanu žrtva dogovora Ankare, Jerevana i Bakua iza njihovih leđa te bi najradije da njihov status ostane neriješen kad već ne mogu biti dio Armenije.
Realno je, međutim da je rješenje statusa Nagorno-Karabaha još sasvim daleko te da će ovo još dugo ostati takozvani zamrznuti konflikt.
To najviše smeta mladim ljudima koji žele da putuju i da jednostavno budu dio svijeta.
