Ne stišavaju se reakcije na odluku Baraka Obame da Amerika odustane od gradnje antiraketnog štita.
Posljednja u nizu je vrhovnog vodje Irana ajatolaha Ali Hamneija koji je rekao da ne vjeruje Obami i optužio ga za nastavak politike "iranofobije" koju su, kako je rekao, "vodili njegovi prethodnici".
Analitičari se međutim bave reperkusijama ovakve odluke koju mnogi tumače kao ustupak Rusiji i ostavljanje na cjedilu, kako Poljske i Češke tako i mnogih azijskih saveznika.
Rusija se pak protivi i novom planu protivraketne zaštite ako to isključuje Moskvu.
Analičari i komentatori u svjetskoj štampi procjenjuju da je odluka o odustajanju od antiraketnog šitita pokazala da je američki predsjednik u strateškoj konfuziji koja otvara mnoga sporna pitanja.
Naglašava se da su saveznici SAD u Centralnoj Evropi , Češka i Poljska, ostavljeni ranjivi prije svega zbog Rusije, ali i da raste zabrinutost saveznika u Aziji.
Odgovrajaući na brojne kritike i nedoumice, Obama je u intervjuu za CBS u nedjelju opovrgao kritike da je naparavljen ustupak Rusiji.
Pojasnio je da je nakon stupanja na dužnost od saradnika predvođenih Robertom Gejtsom, ministrom odbrane, razmotrio situaciju oko nove tehnologije vezane za raketni štit, koji se uvjek prevashodno ticao Irana a ne Rusije, kako je reako Obama.
“Rusija je uvjek bila paranoidana u vezi šitita, ali Džordž Buš je bio u pravu. To nije bila prijetnja za njih. Ni novi programa neće biti prijetnja njima,“ rekao je Obama.
Umjesto štita, SAD planiraju novi tehnološki napredniji antiraketni odbrambeni sistem koji će se bazirati na mreži senzora i raketa presretača, koji bi djelovale s mora, kopna i iz vazduha.
Mada se odustajanju od anitiraketnog štita prva obradovala Rusija uz tvrdnju da je riječ o “pobjedi razuma nad ambicijama “ novi zaštitni plan Amerike se ponovo ne sviđa Rusiji, sudeći prema današnjoj izjavi načelnika generalštaba Ruske vojske Nikole Makaraova.
On je izjavio da je za Rusiju prihvataljiv isključivo zajednički antiraketni odbrambeni sistem. Makarov je također poručio da se Moskva protivi bilo kakvoj formi odbrambenog antiraketnog sistema koji će predložiti SAD a isključuje učešće Rusije.
Prethodno se danas oglasio vrhovni vodja Irana ajatolah Ali Hamnei optužujući američkog predsjednika Obamu da nastavlja politiku iranofobije koju su, kako je rekao, vodili njegovi prethodnici.
Hamnei tvrdi da su SAD svjesne da lažno optužuju Iran da pokušava da se domogne nuklearnog oružja, tražeći od zapadnih vlada da promijene politiku.
Iran bi početkom idućeg mjeseca trebalo da o nuklearnom programu razgovara sa SAD, Rusijom, Kinom, Britanijom i Njemačkom.
Iako većina medija iznosi brojne nedoumice u vezi sa odustajanjem od antiraketnog štita, Financial times ocjenjuje odluku Obame kao ispravnu, a u tom je dnevniku objavljen i autoski tekst američke državne sekretarke Hilari Klinton koja braneći odluku Obame istovremeno šalje poruku saveznicima i u Evropi i u Aziji da neće biti napušteni već da je riječ o novom pristupu koji će pružiti bolju zaštitu.
Posljednja u nizu je vrhovnog vodje Irana ajatolaha Ali Hamneija koji je rekao da ne vjeruje Obami i optužio ga za nastavak politike "iranofobije" koju su, kako je rekao, "vodili njegovi prethodnici".
Analitičari se međutim bave reperkusijama ovakve odluke koju mnogi tumače kao ustupak Rusiji i ostavljanje na cjedilu, kako Poljske i Češke tako i mnogih azijskih saveznika.
Rusija se pak protivi i novom planu protivraketne zaštite ako to isključuje Moskvu.
Analičari i komentatori u svjetskoj štampi procjenjuju da je odluka o odustajanju od antiraketnog šitita pokazala da je američki predsjednik u strateškoj konfuziji koja otvara mnoga sporna pitanja.
Naglašava se da su saveznici SAD u Centralnoj Evropi , Češka i Poljska, ostavljeni ranjivi prije svega zbog Rusije, ali i da raste zabrinutost saveznika u Aziji.
Odgovrajaući na brojne kritike i nedoumice, Obama je u intervjuu za CBS u nedjelju opovrgao kritike da je naparavljen ustupak Rusiji.
Pojasnio je da je nakon stupanja na dužnost od saradnika predvođenih Robertom Gejtsom, ministrom odbrane, razmotrio situaciju oko nove tehnologije vezane za raketni štit, koji se uvjek prevashodno ticao Irana a ne Rusije, kako je reako Obama.
“Rusija je uvjek bila paranoidana u vezi šitita, ali Džordž Buš je bio u pravu. To nije bila prijetnja za njih. Ni novi programa neće biti prijetnja njima,“ rekao je Obama.
Umjesto štita, SAD planiraju novi tehnološki napredniji antiraketni odbrambeni sistem koji će se bazirati na mreži senzora i raketa presretača, koji bi djelovale s mora, kopna i iz vazduha.
Mada se odustajanju od anitiraketnog štita prva obradovala Rusija uz tvrdnju da je riječ o “pobjedi razuma nad ambicijama “ novi zaštitni plan Amerike se ponovo ne sviđa Rusiji, sudeći prema današnjoj izjavi načelnika generalštaba Ruske vojske Nikole Makaraova.
On je izjavio da je za Rusiju prihvataljiv isključivo zajednički antiraketni odbrambeni sistem. Makarov je također poručio da se Moskva protivi bilo kakvoj formi odbrambenog antiraketnog sistema koji će predložiti SAD a isključuje učešće Rusije.
Prethodno se danas oglasio vrhovni vodja Irana ajatolah Ali Hamnei optužujući američkog predsjednika Obamu da nastavlja politiku iranofobije koju su, kako je rekao, vodili njegovi prethodnici.
Hamnei tvrdi da su SAD svjesne da lažno optužuju Iran da pokušava da se domogne nuklearnog oružja, tražeći od zapadnih vlada da promijene politiku.
Iran bi početkom idućeg mjeseca trebalo da o nuklearnom programu razgovara sa SAD, Rusijom, Kinom, Britanijom i Njemačkom.
Iako većina medija iznosi brojne nedoumice u vezi sa odustajanjem od antiraketnog štita, Financial times ocjenjuje odluku Obame kao ispravnu, a u tom je dnevniku objavljen i autoski tekst američke državne sekretarke Hilari Klinton koja braneći odluku Obame istovremeno šalje poruku saveznicima i u Evropi i u Aziji da neće biti napušteni već da je riječ o novom pristupu koji će pružiti bolju zaštitu.
