Dostupni linkovi

Poziv za ukidanje “dvije škole pod jednim krovom”


Odbor UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava zatražio je od BiH da stvori uslove za ukidanje “dvije škole pod jednim krovom”. Fenomen podijeljenih škola nastao je kao posljedica rata,

te predstavlja "pitanje kojem se mora prilaziti na poseban način, ne narušavajući mir, prava djece, kao i prava roditelja u slobodnom izboru obrazovanja za svoju djecu", navodi se u ovom izvještaju.

"Dvije škole pod jednim krovom" već dugo je problem, koji u BiH nije lako rješiti. Posebno je izražen u sredinama s mješovitim stanovništvom, prije svega hrvatskim i bošnjačkim. Tako, u 21. vijeku djeca različitih nacionalnosti ulaze u školu u različito vrijeme, na različite ulaze i ne susreću se čak ni na "velikom odmoru".

Konferencija ministara BiH oformila je posebnu radnu grupu koja će uskoro javnosti predstaviti preporuke kojima se redefiniše pojam „dvije škole pod jednim krovom“.

S obzirom da dokument još uvijek nije konačan, članica radne grupe i predstavnica Misije OSCE-a u BiH Marina Browder konkretnije o preporukama nije mogla govoriti.

Za naš radio ipak je kazala:
Jedna stvar bila je jasna u radnoj grupi, a to je da mi smatramo da su dvije škole pod jednim krovom vrsta segregacije ili diskriminacije koja postoji u BiH.

Jedna stvar bila je jasna u radnoj grupi, a to je da mi smatramo da su dvije škole pod jednim krovom vrsta segregacije ili diskriminacije koja postoji u BiH.“

U preporukama, koje su dijelom već objavljene u javnosti, navodi se da bi škole koje egzistiraju pod jednim krovom i na dva nastavna plana i programa trebale imati zajedničkog direktora i pomoćnika, koji ne mogu biti pripadnici istog naroda, jedan školski odbor i jedan sekretarijat. Uspostava zajedničkog školskog zvona i ulaza osigurala bi jednak pristup školskim prpostorijama, dvorani za fizičko vaspitanje, ali i učionicama za nastavu informatike, kabinetu i zbornici.

Kao pozitivan primjer u izvještaju radne grupe navedana je Mostarska gimnazija u kojoj od 2004. godine egzistiraju dvije pravno i administrativno objedinjene škole. Bakir Krpo, zamjenik direktora Gimnazije, dodaje:

„U Mostarskoj gimnaziji su djeca integrirana i kroz nastavne planove na pojedinim časovima biologije, hemije, fizike - predmeta iz prirodnih znanosti, a također zajednički pohađaju i časove informatike, odnosno računarstva.“

Pa ipak treba podsjetiti da su upravo navedene preporuke činile projekat „dvije škole pod jednim krovom“, odnosno projekat administrativno - pravnog objedinjavanja koji je na području BiH trebao biti implementiran još prije četri godine.

Osim zgrade Mostarske gimazije, ostale škole u Mostaru su, primjerice, i fizički odvojene, dok u Stocu u zajedničkoj zgradi postoje i dva zasebna ulaza za djecu koja pohađaju školu na bosanskom i hrvatskom jeziku.

Bakir Krpo dodaje kako je bez integrisanih nastavnih planova i programa situaciju nemoguće unaprijediti:

„Zna se ko pravi nastavne planove i programe. To su kantonalna ministarstva, u čijoj ingerenciji je cjelokupno obrazovanje, i pedagoški zavodi. Međutim, do dana današnjeg nije ponuđen taj jedinstveni plan i program.“

Mi smo ponudili našim profesorima i nastavnicima interdisciplinarni pristup u izučavanju historije - i omogućiti učenicima da iz različitih izvora uče, a onda da donose svoj sud, a ne davati im gotova tumačenja i gotova rješenja historijskih događaja.
Sabaheta Bijedić
, direktorica Pedagoškog zavoda u Mostaru, kaže kako je osnovni problem što je u BiH dozvoljeno da se na svim nivoima vodi politika. Dodaje i kako bi se struka lako složila oko zajedničkih škola na tri jezika, ali ne pita se struka:

„Historija isto se može podučavati. Mi smo ponudili našim profesorima i nastavnicima interdisciplinarni pristup u izučavanju historije - i omogućiti učenicima da iz različitih izvora uče, a onda da donose svoj sud, a ne davati im gotova tumačenja i gotova rješenja historijskih događaja.“


Zahtjev odbora UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava Bosni i Hercegovini i da stvori uslove za ukidanje dvije škole pod jednim krovom, u bh. javanosti prošao je gotovo nezapaženo. Zahtjev su pozdravili tek u LDS-u, čija je predsjednica profesorica Lamija Tanović, komentirajući do sada objavljene preporuke radne grupe, za naš radio kazala:

„Pa to je sve besmislica. To je sve odugovlačenje. Naprosto je nemoguće da visoki predstavnik koji ima tako širok mandat ne može da dekretom kaže da ne postoji segregacija u školama.“


Lamija Tanović, inače izvršna direktorica Ujedinjenih koledža u Mostaru, podsjeća na strukturu i nastavani plan ove školske ustanove, koju zajedno pohađa oko 200 učenika iz 38 zemalja svijeta uključujući i BiH. Nastava se već četvrtu godnu odvija na engleskom jeziku, ali i jezicima naroda BiH za Bosance i Hercegovce za koje je obezbijeđena i zajednička nastava za grupu nacionalnih predmeta.

Na optužbe političara kako integrisane škole vode asmilaciji i gubitku prava na nacionalni identitet, Tanović odgovara:

„Zašto ti političari u 90 posto slučajeva školuju svoju djecu po bijelom svijetu, u raznim sistemima, i ne misle da su njihova djeca asimilirani Amerikanci, Englezi, Danci, Šveđani itd.?“
  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG