Kako su se čelnici MUP-a prošle sedmice nemuštim izjavama branili da ne mogu odgovoriti na pitanje da li je bivšem tajlandskom premijeru Taksinu Šinavatri, za kojim je zbog osude za korupciju izdata Interpolova potjernica, dat crnogorski pasoš, zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka, Mans je, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, precizno naveo zbog čega ovi podaci ne mogu ostati tajna. Izvršna direktorica Vanja Ćalović:
"Član Zakona o slobodnom pristupu informacijama i to konkretno član 10 kaže da čak i kada je informacija tajna, kada je državna, poslovna tajna, kada je u pitanju podatak o ličnosti, ukoliko takva informacija, odnosno njeno objavljivanje može da ukaže na kršnje zakona na korupciju ili na bilo koje krivično djelo, državne institucije su tada dužne da objave i te informacije, čak i ako su one tajne i to bez obzira po štetu po državne, privatne ili poslovne interese."
Samo izdavanje pasoša Šinavatri, tvrde u Mans-u, predstavlja kršenje Zakona o državljanstvu. Koordinator građanske inicijative Mans-a Zorica Ćeranić navodi:
"Na osnovu člana 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu crnogorski pasoš ne može dobiti osoba koja je pravosnažno osuđena za krivično djelo na kaznu zatvora dužu od godinu dana. Međutim, Taksin Šinavatra je osuđen za korupciju na dvije godine zatvora. Takođe, zakon propisuje da osoba protiv koje se vodi krivični postupak ne može dobiti crnogorsko državljanstvo, to jeste postupak dodjele crnogorskog državljanstva se obustavlja do pravosnažnosti odluke."
Jedini način na koji je Šinavatra po zakonu, pod uslovom da nije osuđivan, mogao dobiti crnogorski pasoš je da je na neki način zadužio Crnu Goru, međutim, nije poznato kako. A i pored Zakona o zaštiti podataka, crnogorska javnost je nedavno veoma transparentno saznala imena više od dvadesetak ljudi koji žive ili ne žive u Crnoj Gori, a koji su po raznim osnovama dobili državljanstvo i pasoš. Podsjetimo da je tajlandska štampa nedavno objavila da je prije petnaestak dana osuđeni bivši premijer Taksin Šinavatra, lice sa potjernice Interpola, protiv kojeg se u njegovoj zemlji, osim pomenute kazne, vodi još desetak istraga i tri sudska postupka, iz Saudijske Arabije u kojoj je dobio azil, putovao u Liberiju sa crnogorskim pasošem, koji se izdaje od prije godinu dana. Riječ je o savremenom i sigurnom dokumentu pod brojem I38kd3695 koji se mogao izdati u Crnoj Gori ili njenim diplomatskim predstavništvima u Frankfurtu ili Nju Jorku.
Ministar policije Jusuf Kalamperović i njegov pomoćnik Osman Subašić na tu informaciju reagovali su iznenađeno pozivajući se na zaštitu podataka, ali je Subašić u prvi mah priznao da je po broju jasno da je riječ o crnogorskom dokumentu. Nakon toga je i većina medija ćutala sve do juče kada je predsjedniku Filipu Vujanoviću postavljeno pitanje o tome a na koje je ovako odgovorio:
"Nijesam se raspitivao za slučaj, čuli ste ono što je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova. To saopštenje je stav Ministarstva koji ja poštujem i mislim da to saopštenje treba imati kao legitimno objašnjenje i viđenje onoga što je Ministarstvo dalo kao svoj stav."
Vanja Ćalović, tvrdi da skandal sa Šinavatrom nanosi štetu Crnoj Gori po dva osnova: saradnja sa Interpolom i proces liberalizacije viznog režima:
"Umjesto da pomognemo Interpolu i umjesto da se naša policija uključi u to i pokaže konkretne rezultate, mimo retorike, mi smo gospodinu Šinavatri dali crnogorsko državljanstvo, odnosno pasoš i tako mu omogućili da ne samo da izbjegne zatvor u svojoj zemlji nego i da bježi od Interpola. Zato mi očekujemo da će Ministarstvo unutrašnjih poslova objaviti informaciju o gospodinu Šinavatri, reći ko je taj koji je gospodinu Šinavatri dao državljanstvo i pod kojim uslovima i sprovesti internu istragu kako bi utvrdilo ko je i kaznilo ga, jer samo na taj način državne institucije Crne Gore mogu da pokažu na jednom očiglednom, konkretnom i veoma značajnom primjeru da postoji politička volja da mi zaista ispunimo one kriterijume koje je Evropska unija stavila pred nas kako bismo dobili bezvizni režim."
"Član Zakona o slobodnom pristupu informacijama i to konkretno član 10 kaže da čak i kada je informacija tajna, kada je državna, poslovna tajna, kada je u pitanju podatak o ličnosti, ukoliko takva informacija, odnosno njeno objavljivanje može da ukaže na kršnje zakona na korupciju ili na bilo koje krivično djelo, državne institucije su tada dužne da objave i te informacije, čak i ako su one tajne i to bez obzira po štetu po državne, privatne ili poslovne interese."
Na osnovu člana 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu crnogorski pasoš ne može dobiti osoba koja je pravosnažno osuđena za krivično djelo na kaznu zatvora dužu od godinu dana.
"Na osnovu člana 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu crnogorski pasoš ne može dobiti osoba koja je pravosnažno osuđena za krivično djelo na kaznu zatvora dužu od godinu dana. Međutim, Taksin Šinavatra je osuđen za korupciju na dvije godine zatvora. Takođe, zakon propisuje da osoba protiv koje se vodi krivični postupak ne može dobiti crnogorsko državljanstvo, to jeste postupak dodjele crnogorskog državljanstva se obustavlja do pravosnažnosti odluke."
Jedini način na koji je Šinavatra po zakonu, pod uslovom da nije osuđivan, mogao dobiti crnogorski pasoš je da je na neki način zadužio Crnu Goru, međutim, nije poznato kako. A i pored Zakona o zaštiti podataka, crnogorska javnost je nedavno veoma transparentno saznala imena više od dvadesetak ljudi koji žive ili ne žive u Crnoj Gori, a koji su po raznim osnovama dobili državljanstvo i pasoš. Podsjetimo da je tajlandska štampa nedavno objavila da je prije petnaestak dana osuđeni bivši premijer Taksin Šinavatra, lice sa potjernice Interpola, protiv kojeg se u njegovoj zemlji, osim pomenute kazne, vodi još desetak istraga i tri sudska postupka, iz Saudijske Arabije u kojoj je dobio azil, putovao u Liberiju sa crnogorskim pasošem, koji se izdaje od prije godinu dana. Riječ je o savremenom i sigurnom dokumentu pod brojem I38kd3695 koji se mogao izdati u Crnoj Gori ili njenim diplomatskim predstavništvima u Frankfurtu ili Nju Jorku.
Ministar policije Jusuf Kalamperović i njegov pomoćnik Osman Subašić na tu informaciju reagovali su iznenađeno pozivajući se na zaštitu podataka, ali je Subašić u prvi mah priznao da je po broju jasno da je riječ o crnogorskom dokumentu. Nakon toga je i većina medija ćutala sve do juče kada je predsjedniku Filipu Vujanoviću postavljeno pitanje o tome a na koje je ovako odgovorio:
Umjesto da pomognemo Interpolu i umjesto da se naša policija uključi u to i pokaže konkretne rezultate, mimo retorike, mi smo gospodinu Šinavatri dali crnogorsko državljanstvo, odnosno pasoš i tako mu omogućili da ne samo da izbjegne zatvor u svojoj zemlji nego i da bježi od Interpola.
Vanja Ćalović, tvrdi da skandal sa Šinavatrom nanosi štetu Crnoj Gori po dva osnova: saradnja sa Interpolom i proces liberalizacije viznog režima:
"Umjesto da pomognemo Interpolu i umjesto da se naša policija uključi u to i pokaže konkretne rezultate, mimo retorike, mi smo gospodinu Šinavatri dali crnogorsko državljanstvo, odnosno pasoš i tako mu omogućili da ne samo da izbjegne zatvor u svojoj zemlji nego i da bježi od Interpola. Zato mi očekujemo da će Ministarstvo unutrašnjih poslova objaviti informaciju o gospodinu Šinavatri, reći ko je taj koji je gospodinu Šinavatri dao državljanstvo i pod kojim uslovima i sprovesti internu istragu kako bi utvrdilo ko je i kaznilo ga, jer samo na taj način državne institucije Crne Gore mogu da pokažu na jednom očiglednom, konkretnom i veoma značajnom primjeru da postoji politička volja da mi zaista ispunimo one kriterijume koje je Evropska unija stavila pred nas kako bismo dobili bezvizni režim."
