U akciji privođenja lica koja ilegalno borave u zemlji do sada su uhapšene tri osobe, potvrdila je Federalna uprava policije. U ponedjeljak su na području Zeničko-dobojskog kantona uhapšene dvije osobe, dok je u utorak jedna uhapšena u Sarajevu.
U Imigracijski centar BiH smještene su osobe uhapšene u ponedjeljak, potvrdio je Izet Nizam, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima:
„Uhapšeni su Aiman Avad, državljanin Sirije i Abdul Ba-Avra, državljanin Iraka. Lica su privedena od strane Federalne uprave policije jer ilegalno borave na prostoru BiH i kao takva su predata u Imigracioni centar. Stavljeni su pod nadzor u trajanju od mjesec dana dok se ne ispitaju okolnosti, identitet i sve stvari vezane za njihov boravak ovdje.“
Dževad GalijaševićKomisija za reviziju državljanstava ranije je Ajvadu oduzela bh. državljanstvo. Inače, Ajvad je bio i pripadnik jedinice El Mudžahedin, te predsjednik udruženja Ensarije koje okuplja bivše mudžahedine. Dok Ministarstvo sigurnosti pokušava uvjeriti građane BiH da u zemlji ne postoji ozbiljna prijetnja od terorizma, Obavještajna služba i Služba za poslove sa strancima tvrde drugačije, smatra član Ekspertnog tima Jugoistočne Evrope za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević. Uz povratak Vjekoslava Vukovića na posao koji je obavljao, i uzevši u obzir da je vrlo vjerovatno odlučio završiti posao koji je kroz Komisiju za reviziju državljanstava započeo, postoji još bitnih dimenzija akcije, napominje Galijašević:
„Na vanjskom planu ovu akciju možemo posmatrati kao nešto što je rezultat stavova State Departmenta i bliskog dolaska potpredsjednika SAD. Na ovaj način naše službe žele da pokažu Sjedinjenim Američkim Državama da ovdje nešto rade ozbiljnije i robusnije i da respektuju stavove State Departmenta. Iza mnogih ljudi koje mi danas tako robusno hapsimo i na koje nam čak upiru prstom iz State Departmenta, iza njih ipak stoji dijelom američka politika i američki interes. Dakle, tu je američka Vlada imala obavezu da nam kaže ko je sve za njen račun ustvari ovdje igrao neku ulogu i ko igra i dalje neku ulogu, koja može samo koštati Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu.“
Ajvad je, podsjetimo, bio je i jedan od svjedoka u procesu protiv generala Armije BiH Rasima Delića, te Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure, koji su u Hagu osuđeni za ratni zločin nad Srbima i Hrvatima na području Srednje Bosne, i to za zločine koje su počinili mudžahedini. Galijašević sumnja da, između ostalog, ova hapšenja imaju veze i s procesima, kao i boravkom glavnog tužioca haškog Tribunala Serža Bramerca u BiH:
„U tom kontekstu ova hapšenja mogu biti pokušaj da se ti procesi dalje zaustave, da se istraživanje ratnih zločina, pa čak i onih presuđenih u Hagu, da se potpuno zaustave i da se praktično presiječe taj put do utvrđivanja pune istine i odgovornosti unutar odreda Mudžahedin. Naravno, nisu svi pripadnici odreda bili zločinci, ali postoji velika odgovornost i Abu Hamze i Aiman Avada i mnogih koji su sada predmet ovih hapšenja, da nam otkriju koji jesu tu bili zločinci, koji su bili saučesnici, koji su prikrivali itd. i da se ta priča zatvori.“
Vojni analitičar Enes Zukanović smatra kako je hapšenje nekih od osoba i zakonski djelimično upitno, te pojašnjava:
„I 25. aprila bilo je također hapšenje jedne osobe, koliko se sjećam, u Travniku. Sve tri osobe su uhapšene s osnovom da su s ilegalnim boravkom u našoj zemlji. Sve ono što zakon nalaže, moja malenkost podržava u smislu poduzimanja adekvatnih mjera prema licima koja su nezakonito ovdje. Kod ova tri pomenuta slučaja indikativno je da za dva lica su slučaji pred nadležnim sudovima i obzirom da im po tome još nije riješen status, njihova su hapšenja praktično nezakonita.
Iako njome koordinira Federalna uprava policije, u akciju su uključene sve policijske strukture u zemlji i nije ograničena samo na osobe afroazijskog porijekla, već na sve koji nelegalno borave u BiH, tvrdi direktor policije RS Uroš Pena:
„Lica su ozbiljna prijetnja bezbjednosti Bosne i Hercegovine. Nalaze se po različitim osnovama, odnosno nemaju osnova za boravak, tako da ta aktivnost teče već nekoliko dana na prostoru cijele BiH. Ne znamo koliko će akcija trajati, ali će policije raditi vezano za sva lica koja borave bez pravnog osnova na prostoru BiH.“
No Galijašević ipak smatra da je akcija usmjerena na jedan cilj:
„Akcija se isključivo provodi na teritorijama Zeničko-dobojskog, Srednjebosanskog kantona i Sarajevskog kantona. Da postoje indicije da bi se ona mogla proširiti djelimično na Brčko Distrikt – ali nema nikakvih indikacija da će ona uopšte, pa makar i simbolično biti vođena na području Republike Srpske. Ona jeste uperena protiv lica afroazijskog porijekla i ja se bojim takvih robusnih, neselektivnih akcija. U takvim akcijama stradaju mnogi nevini, mnogi ljudi koji ustvari ni nemaju teret odgovornosti niti za događaje u ratu, ni za događaje u Bočinji, ni za događaje radikalne islamizacije kroz vehabizam ili selefizam, niti su u bilo kakvim terorističkim pričama.“
Još nema zvaničnih procjena koliko osoba ilegalno boravi u BiH. U Imigracioni centar je od jula prošle godine do danas primljeno 257 stranih državljana, od kojih je njih osam ostalo u BiH.
U Imigracijski centar BiH smještene su osobe uhapšene u ponedjeljak, potvrdio je Izet Nizam, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima:
„Uhapšeni su Aiman Avad, državljanin Sirije i Abdul Ba-Avra, državljanin Iraka. Lica su privedena od strane Federalne uprave policije jer ilegalno borave na prostoru BiH i kao takva su predata u Imigracioni centar. Stavljeni su pod nadzor u trajanju od mjesec dana dok se ne ispitaju okolnosti, identitet i sve stvari vezane za njihov boravak ovdje.“
„Na vanjskom planu ovu akciju možemo posmatrati kao nešto što je rezultat stavova State Departmenta i bliskog dolaska potpredsjednika SAD. Na ovaj način naše službe žele da pokažu Sjedinjenim Američkim Državama da ovdje nešto rade ozbiljnije i robusnije i da respektuju stavove State Departmenta. Iza mnogih ljudi koje mi danas tako robusno hapsimo i na koje nam čak upiru prstom iz State Departmenta, iza njih ipak stoji dijelom američka politika i američki interes. Dakle, tu je američka Vlada imala obavezu da nam kaže ko je sve za njen račun ustvari ovdje igrao neku ulogu i ko igra i dalje neku ulogu, koja može samo koštati Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu.“
Nisu svi pripadnici odreda bili zločinci, ali postoji velika odgovornost i Abu Hamze i Aiman Avada i mnogih koji su sada predmet ovih hapšenja, da nam otkriju koji jesu tu bili zločinci, koji su bili saučesnici, koji su prikrivali i da se ta priča zatvori.
„U tom kontekstu ova hapšenja mogu biti pokušaj da se ti procesi dalje zaustave, da se istraživanje ratnih zločina, pa čak i onih presuđenih u Hagu, da se potpuno zaustave i da se praktično presiječe taj put do utvrđivanja pune istine i odgovornosti unutar odreda Mudžahedin. Naravno, nisu svi pripadnici odreda bili zločinci, ali postoji velika odgovornost i Abu Hamze i Aiman Avada i mnogih koji su sada predmet ovih hapšenja, da nam otkriju koji jesu tu bili zločinci, koji su bili saučesnici, koji su prikrivali itd. i da se ta priča zatvori.“
Vojni analitičar Enes Zukanović smatra kako je hapšenje nekih od osoba i zakonski djelimično upitno, te pojašnjava:
„I 25. aprila bilo je također hapšenje jedne osobe, koliko se sjećam, u Travniku. Sve tri osobe su uhapšene s osnovom da su s ilegalnim boravkom u našoj zemlji. Sve ono što zakon nalaže, moja malenkost podržava u smislu poduzimanja adekvatnih mjera prema licima koja su nezakonito ovdje. Kod ova tri pomenuta slučaja indikativno je da za dva lica su slučaji pred nadležnim sudovima i obzirom da im po tome još nije riješen status, njihova su hapšenja praktično nezakonita.
Ne znamo koliko će akcija trajati, ali će policije raditi vezano za sva lica koja borave bez pravnog osnova na prostoru BiH.
„Lica su ozbiljna prijetnja bezbjednosti Bosne i Hercegovine. Nalaze se po različitim osnovama, odnosno nemaju osnova za boravak, tako da ta aktivnost teče već nekoliko dana na prostoru cijele BiH. Ne znamo koliko će akcija trajati, ali će policije raditi vezano za sva lica koja borave bez pravnog osnova na prostoru BiH.“
No Galijašević ipak smatra da je akcija usmjerena na jedan cilj:
„Akcija se isključivo provodi na teritorijama Zeničko-dobojskog, Srednjebosanskog kantona i Sarajevskog kantona. Da postoje indicije da bi se ona mogla proširiti djelimično na Brčko Distrikt – ali nema nikakvih indikacija da će ona uopšte, pa makar i simbolično biti vođena na području Republike Srpske. Ona jeste uperena protiv lica afroazijskog porijekla i ja se bojim takvih robusnih, neselektivnih akcija. U takvim akcijama stradaju mnogi nevini, mnogi ljudi koji ustvari ni nemaju teret odgovornosti niti za događaje u ratu, ni za događaje u Bočinji, ni za događaje radikalne islamizacije kroz vehabizam ili selefizam, niti su u bilo kakvim terorističkim pričama.“
Još nema zvaničnih procjena koliko osoba ilegalno boravi u BiH. U Imigracioni centar je od jula prošle godine do danas primljeno 257 stranih državljana, od kojih je njih osam ostalo u BiH.
