Dostupni linkovi

Državna penzija je višestruko veća od prosječne u Crnoj Gori i iznosi 1215 eura, pišu "Vijesti". Zakon predviđa da to pravo imaju političari koji su na funkciji bili najmanje dva mandata i sa najmanje 20 godina penzijskog staža. Osim bivših poslanika i ministara u crnogorskom parlamentu i Vladi pravo na penziju imaju i funkcioneri koji su od 27.decembra 1990. godine radili u državnim organima Savezne Republike Jugoslavije i državne zajednice. Kratko rečeno, poslanici su se pobrinuli da uz druge državne funkcionere ne moraju da brinu za svoju budućnost.

Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera koji je usvojen prošlog novembra mnogi bivši i sadašnji ministri i poslanici stekli su pravo na penziju i prije ispunjavanja opštih uslova koji važe za ostale građane. Takvo pravo na državnu penziju od oko hiljadu eura, koja je četvorostruko veća od prosječne penzije isplaćene uoči proteklih izbora, imaju svi oni poslanici i funkcioneri koji su na funkciji bili najmanje dva mandata i imaju najmanje 20 godina ukupnog radnog staža, ako su ispunili starosni uslov od 55 godina za muškarce ili 50 godina za žene.

Dragan Šoć
Bivši poslanik Dragan Šoć, koji je svojevremeno radio na izradi tog zakona, kaže da u njemu ne vidi ništa sporno. On podsjeća da je Skupština taj zakon usvojila jednoglasno:

"Jeste izvjesna privilegija da ljudi koji su najmanje dva mandata bili u parlamentu, koji imaju određeni broj godina života, čini mi se iznad 55 i koji imaju određen penzijski staž, mogu da odu u penziju koja naravno nije puna penzija ili koji imaju tri mandata bez obzira na sve drugo takođe. Da li će neko to da koristi to je samo stvar izbora poslanika. I još nešto što je važno tome, da se ta sredstva ne isplaćuju iz Penzijskog fonda nego se isplaćuju iz posebnog budžetskog razdjela. Oni ne terete Penzijski fond sve do onog momenta dok onaj ko je koristio to pravo ne ispuni sve opšte uslove za odlazak u penziju i nakon toga on prelazi na teret Penzijskog fonda."


Bivši poslanik Zoran Žižić kaže da nije podnio zahtjev za penziju, ali dodaje da je zakon u vrijeme kada je donešen prošlog novembra odgovarao životnim okolnostima:

Indikativno je što su taj zakon podnijeli u Skupštini Crne Gore Dragan Šoć, Ivan Brajović i Miodrag Vuković, sva tri poslanika koja upravo imaju pravo po broju mandata na te penzije..
"Budući da postoji možda ne tako slična praksa i u drugim, evo, koliko sam informisan ima priče i o tome da bi u Srbiji eventualno trebalo da bude donesen jedan takav zakon."


U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora smatraju da je Zakon o zaradama i drugim primanjima nepravedan. Programski direktor za transparentnost i konflikt interesa Vuk Maraš:

"Indikativno je što su taj zakon podnijeli u Skupštini Crne Gore Dragan Šoć, Ivan Brajović i Miodrag Vuković, sva tri poslanika koja upravo imaju pravo po broju mandata na te penzije, pri čemu se uopšte nije vodilo računa o ostatku građana Crne Gore koji po normalnim uslovima ostvaruju pravo na penziju. Sa druge strane, imamo situaciju u crnogorskom parlamentu da trenutan saziv apsolutno nije dovoljno aktivan kao što su to njihove kolege iz regiona i da svakako rad u crnogorskom parlamentu, konkretno u ovom sazivu, nikako ne može povlačiti za sobom bilo kakav benificirani status, čak po našim zadnjim nalazima za 2008. godinu poslanici su radili deset puta manje u odnosu na prosječnog građanina."


Kako to sada može neko da bude bez imalo skrupula da donosi takav zakon ako zna da mu 70 posto penzionera u Crnoj Gori živi na ivici gladi i siromaštva.
Lider Stranke penzionera i invalida Marko Kamper kaže da je odluka Skupštine skandalozna:

"Pod jedan, interesuje me na osnovu kojih zakonskih i ustavnih propisa je tako nešto moglo da se donese. Pod dva, tim je više čudnije da ima to retroaktivno dejstvo, a da bi napravili neku paralelu ja postavljam pitanje toj istoj Skupštini gdje su bili i kako su glasali kada su penzioneri u Crnoj Gori dovedeni na ivicu gladi, na ivicu egzistencije. Ta ista Vlada, ta ista Skupština donosi zakon, pazite, određuje kada će vratiti dug, odnosno pokradene penzije penzionerima. Kako to sada može neko da bude bez imalo skrupula da donosi takav zakon ako zna da mu 70 posto penzionera u Crnoj Gori živi na ivici gladi i siromaštva."


Osim bivših poslanika i ministara u crnogorskom parlamentu i Vladi pravo na penziju imaju i funkcioneri koji su od 27. decembra 1990. godine radili u državnim organima SRJ i državne zajednice.

Standardi samo kad su u pitanju poslanici


Zakon koji reguliše penzije poslanika je još jedan primjer kako se političari lako dogovore i ubrzano usvajaju zakone koji se odnose na njihove privilegije. Nasuprot tome, postoji niz zakonskih proceduralnih prepreka zbog kojih obični građani ne mogu da ostvare elementarna prava.

Poslanik opozicione Socijalističke narodne partije Neven Gošović kaže da je priprema Zakona o zaradama državnih i javnih funkcionera trajala dugo jer je trebalo pribaviti iskustva drugih zemalja i Crna Gora je među posljednjima koja je donijela takav zakon. Na naše pitanje zašto se političke partije veoma lako dogovaraju o zakonima i uredbama koje treba da regulišu privilegije javnih funkcionera, a mnogo teže kada treba regulisati zakone na osnovu kojih građani treba da ostvare elementarna prava Gošović kaže:

Da li je sadržaj prava koji proističu iz primjene ovog zakona adekvatan i ekonomskom i socijalnom ambijentu u Crnoj Gori posebno je pitanje, ali očigledno je da je ipak riječ o standardima koje primjenjuje najveći broj država.
"Da li je sadržaj prava koji proističu iz primjene ovog zakona adekvatan i ekonomskom i socijalnom ambijentu u Crnoj Gori posebno je pitanje, ali očigledno je da je ipak riječ o standardima koje primjenjuje najveći broj država. Stoji činjenica da značajan broj zakona još uvijek nije usaglašen sa Ustavom Crne Gore, zakona koji se po mnogo čemu tiču i prava građana. Zaista je sigurno da će Socijalistička narodna partija Crne Gore konkretnim primjerima uraditi sve u narednom sazivu Skupštine Crne Gore da se ovi zakoni donose na jedan efikasan i kvalitetan način."

Komentarišući ovu situaciju gdje su sve političke partije bez konflikta usvojile Zakon o zaradama javnih funkcionera, a istovremeno mnogi zakoni čekaju da budu usaglašeni sa Ustavom ili evropskim standardima, a koji se tiču direktnih interesa građana, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk kaže da opozicija daje autogol radeći u interesu vlasti, a istovremeno interes je svih političkih partija da materijalno obezbijede sebe i svoje kadrove kako za vrijeme obavljanja javne funkcije tako i ubuduće:

"Čini mi se da takvim svojim ponašanjem u vezi sa tim zakonima i privilegijama koje iz njih slijede pokazuje jednu izuzetnu dozu neprincipijelnosti jer oni s jedne strane kritikuju brojne privilegije koje naravno vlast samostalno i ljudi koji su u vlasti uživaju, a u svakoj prilici kada može da slično ostvari za sebe to ponovo čini kao što vlast radi u jednoj relativno zatvorenoj proceduri bez mnogo problema pristaje ipak na mrvice koje vlast pokušava da jednim dijelom učini kao određenu privilegiju opoziciji. Naravno, tu se postavlja pitanje ne samo racionalnog trošenja javnog novca iz budžeta već i cjelishodnosti tih zakona, odnosno njihove primjene na takav način."


Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković kaže da poslanici ne poštuju interese građana i za to navodi primjer kako je prošao zahtjev da se vatrogasci penzionišu prije vremena:

"Konkretno što se tiče vatrogasaca mi smo tražili da se ta populacija zapošljenih penzioniše ranije jer ti ljudi zaista preko 55 godina ne mogu više da se bave svojim poslom na kvalitetan način i tada su poslanici u Skupštini rekli da tim zakonom nije moguće definisati penzije vatrogasaca i odlazak u penziju prije određene starosne granice koja je 65 godna po zakonu jer se to pitanje reguliše Zakonom PIO. Međutim, svjedoci smo da su odmah nakon toga poslije nekoliko mjeseci sebi odredili penzije mimo Zakona PIO i definisali čak mislim u jednomjesečnom prosjeku prema zadnjem primanju. Odgovor na to zbog čega se tako radi mislim da jeste u ponašanju građana, onih ljudi koji njih biraju, jer očito je da u ovom procesu do sada poslanici koji su donosili neke takve odluke a i neki drugi vladini resori, vidjeli ste koliko su se dijelile otpremnine i koliko se rasipa i razbacuje na sve strane, da sada to još niko nije kaznio na izborima i dok se tako građani ponašaju onaj ko vrši vlast ima pravo da bude opušten i ima pravo da sve te privilegije što je moguće više grabi za sebe."
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG