Dostupni linkovi

Još do nedavno se ovako pričalo: nakon nezavisnosti Kosova, tranzicija i pridruživanje ostatka Balkana EU biti će samo rutinska procedura. No, na tom putu se stvorila prepreka – i to ozbiljna – Bosna. To je, u tekstu koji objavljuje današnji Wall Street Journal, napisao Borut Grgič, osnivač Instituta za strateške studije u Ljubljani.

Priredila Mirjana Rakela

Bosna i Hercegovina se nikada nije oporavila od post ratnih trauma, a Daytonski sporazum nije čvrsto ujednio državu. Federacija koja se vodi iz Sarajeva ide jednim smjerom, Republika Srpska drugim, a nijedan entitet se nije primakao bliže Evropskoj uniji, piše Borut Grgič.

Signali iz Bruxellesa da će proširenje biti zaustavljeno nikako ne pomažu. Slovenija blokira pristupne pregovore Hrvatske i EU, Grčka se protivi makedonskom članstvu zbog spora oko imena, Cipar stoji na putu Turskoj u EU. Njemački Kršćanski demokrati, predvođeni kancelarkom Angelom Merkel odaslali su jasnu poruku uoči predstojećih junskih izbora za Evropski parlament da proširenje mora zastati dok se EU ne konsolidira. Za mnoge je EU već prevelika.

Ipak samo kriviti Evropu za ono što se događa u Bosni nije pravedno. Glavni problem Bosne je njeno vođstvo, ističe Borut Grgič u "Wall Street Journalu". Bosanskohercegovački lideri suviše su zauzeti igrajući se "velikih kraljeva" i ne primjećuju da ne pomažu budućnosti svoje države.

Ekonomija je na koljenima, a vlada još nije provela privatizaciju, modernizaciju i nužne ekonomske reforme. Uspoređujući ono što su, recimo, učinile Makedonija i Crna Gora, Bosna je svjetlosne godine iza njih. Gdje su slobodne industrijske zone, porezni poticaji za izravne strane investicije, gdje je podrška malim i srednjim poduzetnicima, što je sa stimulacijskim paketima nužnim za ubrzavnaje razvoja?

Novi visoki predstavnik međunarodne zajednice, Valentin Inzko, koji bi trebao osigurati potreban napredak prema evropskim integracijama, sve ove činjenice bi morao uzeti u obzir. Bosna neće opstati kao država ukoliko se njena ekonomija ne modernizira i obnovi, upozorava Grgič. I nova američka administracija je pokazala zanimanje i želi da Bosna stvarno funkcionira.

Čak i u ovim kriznim vremenima inters za ulaganje u BH je prilično veliki. No, problem je način poslovanja u BiH. Korupcija među visokim dužnosnicima je rasprostranjena. Kompanije se prisiljavaju na mito zbog tendera.

Grgič iznosi primjer BH Telecoma. Jednog dana vlada kaže privatizacija je na djelu, a sutra to povuče iz Parlamenta. Danas je tržišna vrijednost BH Telecoma dva puta niža od one kakva je bila prije dvije godine. Bez strane tehnologije, BH Telecom će prerasti u dinosaura koji neće biti tržišno kompetitivan. Naravno, mnogi se i pitaju treba li uopće prodati Telecom. Zar nije logičnije da se Bosna zaduži, često je pitanje. No, u današnjim uvjetima teško je posuđivati novac bez visokih kamata, a čak i oni koji su česti investitori u regiji i sami traže novac.

Posuđivanje od MMF i Svjetske banke ima i svoja ograničenja, budžetski deficit je također problematičan. Bosna nije SAD i ona ne može prodavati državne obveznice u inozemstvu, a nema ni izvoza koji bi eventualno pokrio dugove. Zemlji treba i fiskalna disciplina, smatra Borut Grgič.

Evropska unija, zaključuje Grgič u Wall Street Journalu, trebala bi pomoći BiH da razvije vlastite potencijale, novu generaciju političkih lidera spremnih da se bore za pravo mjesto Bosne i Hercegovine na njenom putu u bolje sutra.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG