Dostupni linkovi

Jedan od glavnih efekata globalne ekonomske krize je velika nelikvidnost u privredi pa su u Crnoj Gori međusobna dugovanja preduzeća sve veća. Da bi se problem ublažio moguće je preduzeti neke mjere, ali jedini pravi lijek je svježi novac.

Jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju crnogorska preduzeća su velika međusobna dugovanja, rekao je za naš program izvršni direktor Montenegrobiznis alijanse Darko Konjević, koji smatra da je jedan od razloga za ovu pojavu svjetska ekonomska kriza, odnosno nedostatak svježeg novca i bankarske podrške.


U takvim uslovima, preduzeća počinju da prodaju robu firmama koje im ne plaćaju, i tako se stvara taj začarani krug, rekao je Konjević,
dodajući da se u međuvremenu mogu preduzimati neke mjere poput takozvane mulilateralne kompenzacije, odnosno prebijanja dugova, ali da je jedino pravo rješenje jačanje bankarske podrške, odnosno ulazak svježeg kapitala

"To je jedini način da se u potpunosti riješi taj problem jer Centralna banka Crne Gore objavljuje podatke i otprilike računi oko deset hiljada privrednih subjekata su prošli put bili blokirani od strane banke. Postoji dosta velika nelikvidnost u sistemu i to se mora rješavati tako što će se raditi prije svega da će preduzeća morati da vode računa sa kim rade, moraju isto tako da sa procedure vezane za naplatu sudsku poboljšaju i moraju da se vide alternativni načini kako se da se obezbijede ili kreditna sredstva ili kako da se privuče što više stranih investicija kako bi se taj problem riješio."

Među najvećim problemima zbog kojih je danas svaki menadžer zabrinut je pitanje kako naplatiti robu, odnosno uslugu, kaže Milovan Đuričković, direktor naplate Aerodroma Crne Gore, jednog od malobrojnih preduzeća u Crnoj Gori koja su još uvijek u državnom vlasništvu. Poznato je da je vazdušni saobraćaj u padu, a mi imamo veliki broj partnera iz cijelog svijeta i regiona kao što je JAT i pažljivo pratimo šta se događa na tim tržištima, rekao je Đuričković, uz napomenu da je za sada stanje zadovoljavajuće:

Aerodrom u Podgorici, Foto: Savo Prelević
"Da li će država posegnuti za nekim dodatnim momentima ili vratiti neke ranije instrumente kao što su akceptni nalozi, da li će se osnažiti dio bankarskog sektora da daje garancije ili će se održati likvidnost tih preduzeća teško je sada predvidjeti. Na nama je da budemo u stalnoj komunikaciji sa kompanijama naročito onima koje snažnije participiraju u našem saobraćaju i pokušamo da obezbjedimo što veći nivo naplate. Za sada to se odvija otprilike na onom nivou na koji smo navikli."

Statistika jasno govori da je manjak novca na tržištu povećao broj neplatiša i produžio rok otplate. Podaci Centralne banke o sprovođenju prinudne naplate u platnom prometu na kraju februara ove godine pokazuju rekordnu nelikvidnost u privredi jer više od 10.000 firmi ima blokiran račun sa ukupnim dugom od blizu 110 miliona eura. Stvarni dugovi su sigurno mnogo veći jer statistikom nijesu obuhaćeni dužnici kojima nijesu blokirani računi.


Sekretar Ministarstva finansija Damir Šehović kaže da se na upravo ovoj pojavi jasno vidi da se svjetska ekonomska kriza odrazila i na stanje u Crnoj Gori te da je Vlada do sada donijela paket mjera vrijedan oko 350 miliona eura, odnosno oko deset posto bruto domaćeg proizvoda, što je, po Šehovićevim riječima, višestruko u odnosu na slične pakete u ostalim zemljama. Vlada će preduzeti dodatne mjere čime će problem naplate potraživanja kroz obezbjeđivanje dodatne likvidnosti bankarskog sistema svesti na najmanju moguću mjeru, kaže Damir Šehović:

"Ono što treba naglasiti je stvaranje uslova za obezbjeđivanje dugoročne kreditne linije bankarskom sektoru od strane međunarodnih finansijskih institucija i sa tim u vezi možemo reći da se kreditna podrška od 50 miliona eura za koju je Vlada Crne Gore dala garanciju već realizovala, a da nas nešto slično očekuje i u aprilu mjesecu i da je Vlada za te namjene obezbjedila još dodatnih stotinu miliona eura koje su predviđene budžetom za 2009. godinu. Ukoliko tome dodamo i činjenicu da nas u drugoj polovini godine očekuje i realizacija krupnih kapitalnih projekata onda smo svakako sigurni da će taj problem u narednom periodu biti značajno manji nego što je to danas."

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG