Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić ističe da novi zakon predstavlja usklađivanje akciza sa zemljama u okruženju i direktivama Evropske unije:
„Neće doći do nekog drastičnog poskupljenja, ali će doći do dodatnog ubiranja prihoda u iznosu od 170 miliona, s tim što se 120 miliona odnosi na dodatne akcize na gorivo vezano za izgradnju putne infrastrukture.“
Ukoliko se novi zakon o akcizama usvoji, građani BiH će, osim dosadašnjih 15 feninga, morati plaćati još 10 feninga po litri goriva za izgradnju puteva. Kada je riječ o cigaretama, posebna akciza po kutiji cigareta bi bila 15 feninga, ali bi one, prema riječima direktora Uprave za indirektno oporezivanje Kemala Čauševića, poskupile nešto više:
„S obzirom da kod cigareta ima i tzv. proporcionalni metod izračunavanja akcize, što je 42 posto na maloprodajnu cijenu, cigarete bi trebale da poskupe više od ovih 15 feninga. Moja je procjena da bi proizvođači ostali pri istoj kalkulaciji, da će oni trebati podići cijenu cigareta za nekih četrdesetak feninga.“
Prijedlogom zakona u odnosu na postojeće zakonske odredbe uvećane su i akcize za uvoz sirove i pržene kafe za 50 feninga po kilogramu, tako da će ukupno iznositi 1,50 KM za sirovu, odnosno 3,00 KM po kilogramu za prženu kafu. Ovim zakonom vrši se i korekcija stope akciza za alkohol i alkoholne napitke od 8,00 KM po litri apsolutnog alkohola za voćne prirodne rakije.
Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra da bi usvajanje novog zakona o akcizama imalo smisla samo ako bi država s druge strane rasteretila ionako osiromašene građane:
„Taj zakon ima smisla ako će biti praćen uvođenjem niže stope PDV-a, što sam ja prije dvije godine predlagao, na osnovne proizvode koje siromašno stanovništvo troši. Ako ne bude praćeno uvođenjem niže stope PDV-a, to će biti samo dodatno opterećenje, punjenje budžeta i mjera koja je suprotna uobičajenom ponašanju u doba krize.“
Profosor na Ekonomskom fakultetu u Mostaru Vjekoslav Domljan, takođe, misli da je donošenje ovog zakona neprimjereno kada globalna ekonomska kriza sve većim koracima ulazi i u BiH:
„U načelu, kada se radi o slabljenju ekonomskih aktivnosti, dakle kada ekonomski tokovi idu nadole, onda treba smanjivati poreze, a ne povećavati poreze. Ovo samo pokazuje da se ne ide u pravom pravcu. Oni se pozivaju na to da nastoje izvršiti usklađivanja sa regionom itd., dakle sa zemljama regiona - a šta su radili prije toga? Ovo govori samo o tome da nastoje popuniti budžet - da je to primarni cilj. Dakle, fiskalni cilj je primarni, a u ovoj situaciji kad se radi o velikoj ekonomskoj krizi ne može fiskalni cilj biti primarni, mada je i on važan jer institucije moraju funkcionirati, ali je sad još važnije da se ostvare neki drugi ciljevi, kao što su ekonomski i socijalni, koji su primarni u ovoj situaciji.“
Ekonomistica Svjetlana Cenić smatra da bi usvajanje zakona o akcizama bila samo još jedna u nizu pljački građana od strane vladajućih vlasti u BiH:
„Znači, opteretili su dalje i stanovništvo, opteretili i privredu. Samo nisu razmišljali o tome da smanje svoje plate jer to, zaboga, nije uputno s ovakim genijalcima. Ovo je otimačina. Na kraju će biti porez na vazduh, porez na vodu, na sve će to biti porez. Svima je odavno jasno da je ovo najcrnja, najgora vlast koja postoji, najbesramnija i najbeskrupuloznija - jer kad čitav svijet gleda da rastereti obaveza svoje stanovništvo da bi mogao da troši na domaće proizvode, da rastereti privredu da bi izbjegao katastrofalnu recesiju, mi sve radimo u korist svoje štete jer imamo vlast koja radi za našu štetu, a u svoju ličnu korist.“
