Dostupni linkovi

Svjetska ekonomska kriza je osujetila mnoštvo privatizacionih planova u Crnoj Gori. Od najvećih investicija vrijednih više milijardi eura, koje su najavljivane u oblasti turizma, za sada nema ništa. Postoji li zato opasnost da se u uslovima besparice posegne za prodajom najvrijednije imovine Crne Gore po nižoj cijeni od realne?

Iako su i očekivanja i najave investicija u crnogorski sektor turizma bili grandiozni, za sada još uvijek neće biti nekih velikih poduhvata u ovoj oblasti. Najviše se očekivalo od projekta ulcinjcke Velike plaže čija se vrijednost mjeri milijardama eura. Na Plaži i u njenom zaleđu se planira veliki turističko-sportsko-zabavni kompleks, a u medijima su se pojavila i idejna rješenja, pa se u javnosti već polemisalo da li treba praviti visoke dubai-solitere, ili zgrade od najviše nekoliko spratova. Budvansku Slovensku plažu je trebalo da pod svoje uzmu arapski investitori, i opet su u pitanju bile milijarde.

Za uvalu Valdanos kod Ulcinja se javilo mnoštvo firmi iz Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Kipra, Mađarske, Rusije, Letonije i Italije. Bilo je i međunarodnih konzorcijuma, ali i jedna domaća budvanska firma. Tender je otvoren polovinom decembra prošle godine, a tendersku dokumentaciju do sada niko nije otkupio. U igri su bili i Ada Bojana, Kumbor i ostrvo Mamula. Sada o tome nema ni pomena. Milijarde su se pominjale i u vezi Buljarice za koju se navodno interesovala neka francuska kompanija. Slična stvar se desila i sa uvalom Jaz za koju se, izmedju ostalih, zanimao jedan ekskluzivni engleski hotelski lanac.

U situaciju globalne ekonomske krize ovi projekti se vjerovatno neće ni realizovati. Što u slučaju manjka interesovanja stranih investicija preostaje Crnoj Gori koja je veoma zavisna od priliva stranog kapitala?


To je svakako jedna od opasnosti koja nas očekuje u narednom periodu, kaže član Savjeta za privatizaciju Predrag Bošković, koji smatra da će se kriza ipak uspješno prebroditi uz pomoć kvalitetne strategije:

"Mi i u ovoj situaciji možemo privući značajan broj stranih investitora za one najkvalitetnije projekte kao što su Ada Bojana, Velika plaža, Valdanos... Nijesam skeptičan po tom pitanju - da li i 2009. godinu možemo iskoristiti ne za onoliki broj stranih investitora koji je bio 2006., 2007., 2008., ali svakako za dva strateška projekta koji će sami generisati mnogo više stranih direktnih investicija nego što su to bili svi projekti zajedno u nekom prethodnom periodu. Ono što ključno sada moramo uraditi jeste da ne čekamo da kriza sama od sebe prođe već da iskoristimo ovaj period da sve one nedostatke koji su uočljivi tokom posljednje tri, četiri godine ispravimo u ovom periodu u hodu kako bi još spremnije dočekali ona vremena koja će značiti novi ekonomski pristup i turistički bum Crne Gore."

U uslovima svjetske ekonomske krize moguće je pasti u iskušenje da se zarad podmirivanja tekućih potreba ili želje za finansiranjem daljeg razvoja, odnosno sprječavanje recesije posegne za prodajom vrijednih potencijala ispod vrijednosti koja bi se mogla ostvariti u regularnim uslovima.


Član Savjeta za privatizaciju Predrag Bošković je odgovorio na pitanje da li postoji takva opasnosti i da li bi možda trebalo obustaviti privatizaciju pojedinih najvrijednijih turističkih potencijala dok kriza ne prođe, odnosno dok se ne steknu uslovi da se dobije prava cijena?

"Naprotiv. O potcijenjenosti određenih projekata i u vremenima globalne ekonomske krize može se govoriti samo o onim projektima koji nijesu dovoljno aktraktivni. Oni projekti koji su dovoljno atraktivni oni će imati potpuno jednako cijenu u vremenima krize. Mislim da valorizacija tih projakata sa onim investitorima koji nijesu toliko pogođeni, a ima još uvijek, ovom svjetskom finansijskom ekonomskom krizom se može obaviti i u ovoj godini. Potpuno samo ubijeđen da će Crna Gora to znati da iskoristi na pravi način. U svakom slučaju ubijeđen sam da je mnogo bitnije od one cijene koja se dobija jeste kvalitet onoga ko dolazi da upravlja tim dobrom Crne Gore."

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG