Dostupni linkovi

*Revidirana strategija Bosne i Hercegovine za provođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, između ostalog previđa da Ministаrstvо zа ljudsка prаvа i izbјеglicе sаčini plаn zаvršеtка prоcеsа оdrživоg pоvrаtка zа pеriоd 2009. -2014. gоdine s prоcјеnоm nеоphоdnih srеdstаvа zа njеgоvо prоvоđеnjе.*Predsjednik Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava koje su pristigle u Bosnu i Hercegovinu od 1996. godine, Sefer Halilović, uvjeren je u uspjeh rada ove komisije.*Iz Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske poručuju da se svi koji žele povratak u ovaj entitet, odnosno povrat svoje imovine, što prije obrate ovom Ministarstvu.

Ministarstvo mora sačiniti plan završetka održivog povratka

Prеdsјеdаvајući Vijeća ministаrа Bosne i Hercegovine Niкоlа Špirić primiо је dеlеgаciјu Sаvеzа udružеnjа izbјеglih, rаsеljеnih i pоvrаtniка Rеpubliке Srpsке. Prеdsјеdаvајući Špirić је infоrmisао dеlеgаciјu dа је Vijeće ministаrа BiH nа sјеdnici, оdržаnој krajem januara 2009. gоdinе, utvrdilо Priјеdlоg Rеvidirаnе strаtеgiје BiH zа prоvоđеnjе Аnекsа 7 Dејtоnsкоg spоrаzumа.

Ministаrstvо zа ljudsка prаvа i izbјеglicе Bosne i Hercegovine zadužеnо је dа, u rокu оd tri mјеsеcа nакоn usvајаnjа dокumеntа u Pаrlаmеntаrnој sкupštini BiH, sаčini plаn zаvršеtка prоcеsа оdrživоg pоvrаtка zа pеriоd 2009. -2014. gоdine s prоcјеnоm nеоphоdnih srеdstаvа zа njеgоvо prоvоđеnjе, prеmа usvојеnim principimа, nа pоdručјu ciјеlе BiH. Nа isti nаčin Ministаrstvо zа ljudsка prаvа i izbјеglicе, u sаrаdnji sа еntitеtsкim ministаrstvimа, mоrа dа sаčini Акciоni plаn zа коrištеnjе i оstаlih prаvа iz Аnекsа 7, uкljučuјući prаvа nа коmpеnzаciјu i prаvičnu nакnаdu zа uništеnu imоvinu zа pеriоd 2009. dо 2014. gоdinе, s prоcјеnоm nеоphоdnih srеdstаvа zа njеgоvо prоvоđеnjе zа ciјеlо pоdručје BiH. Акciоni plаn bit ćе sаstаvni diо оvе strаtеgiје.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Informaciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o novčanim pošiljkama bosanskohercegovačkog iseljeništva. Zaduženo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da u saradnji s predstavnicima međunarodnih institucija preduzme aktivnosti za izradu studije o pitanju iseljeničkih novčanih pošiljki u BiH i predlože mjere njihovog efikasnog korištenja u razvojne svrhe BiH. U Informaciji je konstatovano da dosadašnji priliv iseljeničkog novca u BiH ima značajan uticaj na smanjenje siromaštva. Prema podacima Centralne banke, po ovom osnovu u 2007. godini, u BiH pristiglo je oko 3 milijarde KM.

Bebić i Alkalaj o povratku izbjeglica
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj razgovarali su u Zagrebu o povratku izbjeglica, prometnoj saradnji, euroatlantskim integracijama i ustavnim promjenama u BiH, saopšteno je iz Ureda predsjednika Sabora. Hrvatska nije potpuno zadovoljna povratkom Hrvata u neka područja BiH, rekao je Bebić, a ministar Alkalaj podržao je povratak izbjeglica u BiH, naglasivši da treba stvoriti uslove za "održiv povratak". Kao primarni vanjskopolitički cilj Alkalaj je istakao liberalizaciju viznog režima za državljane BiH, te da je prvo potrebno ukinuti vize za ulazak bosanskohercegovačkih državljana u članice Europske unije.
Građani BiH sa državljanstvom Srbije imaju pravo na biometrijska dokumenta
Građani Bosne i Hercegovine koji ispune uslove za sticanje državljanstva Srbije imaju pravo i na putne isprave, što znači da po logici stvari mogu da dobiju biometrijska dokumenta, izjavio je ambasador Srbije u BiH Grujica Spasović.

"U BiH nemamo instaliranu opremu za izdavanje biometrijskih dokumenata, pa se zahtjevi šalju u Beograd, gdje se izdaju dokumenti. Zbog toga postoje mala kašnjenje i komplikacije. Radimo na tome da se taj proces ubrza kako građani koji žele državljanstvo i pasoš Srbije ne bi čekali po godinu dana"
, naglasio je Spasović, dodavši da su to ujedno i najveće primjedbe građana BiH koji traže dokumenta Srbije.

Spasović smatra da najave kako bi Srbija uskoro mogla pristupiti tzv."bijelom Šengenu" mogle da utiču na povećavanje zahtjeva za državljanstvom i pasošem Srbije:

"Nadam se da BiH neće zaostajati na tom putu, ali realno je da interesovanje poraste. U Srbiji je do sada izdato blizu 300.000 biometrijskih putnih dokumenata"
, rekao je Spasović.

U Generalnom konzulatu Srbije u BiH objasnili su da se sticanjem državljanstva Srbije može dobiti i pasoš, uz dodatno popunjen zahtjev, dodavši da su svi građani koji su zatražili ova dokumenta to uglavnom i dobili.
Vlada nema novca da isplati staru deviznu štednju

Potpredsjednik Udruženja starih deviznih štediša i glavni koordinator udruženja deviznih štediša u Bosni i Hercegovini Muris Srkalović, na sastanku u Sarajevu je izjavio kako Vlada Federacije BiH nema para da isplati staru deviznu štednju.

On dalje navodi da državni Zakon o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje nije najbolji i da dovodi štediše u konfuziju, posebno jer ne izvršava presudu bivše Komisije za ljudska prava Ustavnog suda BiH, koju je potvrdio i Ustavni sud .

Srkalović naglašava i da je parlament BiH još 2005. godine donio Zakon o zaduženju, dugu i garancijama BiH. U tom zakonu se decidirano kaže da su vanjski i unutarnji dug BiH u jednakom rangu i da su prioritet pri isplaćivanju.

Udruženje štediša smatra da su posljednje odluke Vlade FBiH o staroj deviznoj štednji rezultat toga što je Vlada pritisnuta odlukama Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i "ucjenom" Evropske unije, koja je vraćanje devizne štednje stavila kao jedan od uvjeta za približavanje EU.
Projekat CEB: 1.100 kuća
Implementacijom Projekta “CEB” u Bosni i Heregovini će biti napravljeno 1.100 kuća za korisnike kolektivnih centara i alternativnih smještaja, izjavio je predstavnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Mustafa Alikadić.

Vrijednost projekta je 24 miliona konvertibilnih maraka, od čega se BiH kod Razvojne banke Vijeća Evrope zadužila 16 miliona konvertibilnih maraka kreditnih sredstava, dok BiH učestvuje sa jednom trećinom sredstava.

"Projektom je bilo planirano da se završi oko 1.100 kuća, ali zbog poskupljenja građevinskog materijala od ovih sredstava će se završiti 900 kuća. Ostatak je odobrila Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH tako da će projekat biti realizovan u potpunosti", rekao je Alikadić.

On je naglasio da je plan realizacije projekta 36 mjeseci i on se nalazi u završnoj fazi, a polovinom godine bi svi objekti trebalo da budu završeni.
Halilović predsjedava Istražnom komisijom za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava
Sefer Halilović
Na konstituirajućoj sjednici Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava za predsjedavajućeg komisije je imenovan Sefer Halilović, dok su funkciju zamjenika preuzeli Mirko Okolić i Vinko Zorić.

Pored njih, u Komisiji su: Adem Huskić, Šemsudin Mehmedović, Milorad Živković, Denis Bećirović i Velimir Jukić.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je ranije donio Zaključak o osnivanju Istražne komisije čiji je zadatak da utvrdi koliko je BiH dobila i kako su potrošena donatorska sredstva od 1996. godine do dana podnošenja Izvještaja.
Komisija je ovlaštena da traži podatke od institucija BiH, a one su obavezne da joj daju tražene podatke. Nakon provedene parlamentarne istrage, Komisija je, u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma, obavezna najkasnije do 1. augusta ove godine podnijeti Izvještaj o trošenju donatorskih sredstava sa preporukama koje iz njega proizilaze.
Komisija se već sastajala, a šta je uradila o tome govori predsjednik Komisije Sefer Halilović:

“Izabrali smo rukovodstvo Komisije – predsjedavajućeg i dva zamjenika – i razgovarali o metodu I sadržaju rada. Usvojili smo I nekoliko zaključaka. Jedan od zaključaka je da se dosadašnji izvještaji prethodne Komisije dostave Sudu Bosne i Hercegovine, Tužilaštvu BiH i Državnoj agenciji za istrage – SIPI. Drugi zaključak koji smo donijeli je prijedlog da se poslanicima smanje plate za 10% kako bi se osigurala sredstva za rad ove Komisije. Moje je mišljenje da u Komisiji postoji želja da se ovo pitanje riješi i jedanput skine sa dnevnog reda.”
Meni je šokantno bilo iz javnih istupa bivšeg predsjedavajućeg Komisije gdje on govori da se ne zna na koji način i kako su potrošeni tih 8 milijardi i 600 miliona konvertibilnih maraka i gdje visoki predstavnik za BiH govori kako se ne zna gdje su završile donacije za obnovu i rekonstrukciju Bosne i Hercegvine u iznosu od 9 milijardi.
Međutim, to neće biti ni malo lako, kaže Sefer Halilović:
“Ja očekujem da će biti opstrukcija, u smislu prošlo je vrijeme, nema dokumentacije, ili opstrukcije u smislu saradnje. To je prvi korak. Drugi korak je kad budemo došli do nekih konkretnih podataka i pokazatelja kada će sigurno biti prijetnji i pritisaka, ali budite sigurni da nas to neće pokolebati da ovu stvar dovedemo do kraja. Meni je šokantno bilo iz javnih istupa bivšeg predsjedavajućeg Komisije gdje on govori da se ne zna na koji način i kako su potrošeni tih 8 milijardi i 600 miliona konvertibilnih maraka i gdje visoki predstavnik za BiH govori kako se ne zna gdje su završile donacije za obnovu i rekonstrukciju Bosne i Hercegvine u iznosu od 9 milijardi. To je bio moj motiv i razlog da sam više od godinu dana tu temu držao otvorenu u Parlamentu BiH. Konačno, oformljena je Komisija i svi treba da budemo zainteresovani da se ovo pitanje riješi. Samo kriminalci imaju razloga da glasaju protiv ove Komisije.”
Kako osigurati, da «nalazi» do kojih dođe Komsiija, budu predmet razmatranja svih nadležnih institucija?

„Budite sigurni da ćemo učiniti sve da naši nalazi stignu do Agencije za istrage i zaštitu, i do Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ako dođemo do saznanja da je bilo zloupotreba učinićemo sve da dođe do procesuiranja. Ovdje će biti nužna podrška nevladinih organizacija, OHR-a, medijska podrška i naročito važna podrška javnosti. Bićemo uporni da na svim stranama tražimo podršku i mobiliziramo javnost. Mislim da bi ova zemlja potpuno drugačije izgledala da je taj novac utrošen za obnovu i rekonstrukciju i da bi BiH danas bila u daleko povoljnijoj poziciji. Ne bi bilo ovoliko siromaštva, nezaposlenosti, korupcije, kriminala i svega onoga što nas danas prati. Mislim da bi i građani trebali biti zainteresovani za ovu priču i svi oni koji bilo kakve informacije imaju trebali bi ih dostaviti Komisiji da ovaj posao završimo do kraja. Nevjerovatno je da pored tolikih medijskih nastupa i informacijama o različitim zloupotrebama nije reagovala ni Agencija za istragu, niti je ijedan tužilac reagovao. To govori da postoji sprega između politike, ljudi koji su umješani u kriminalne radnje, kada su donacije u pitanju, i sudova i tužilaštava. Ali, vrijeme u kojem mi radimo je povoljnije, jer je siromaštvo zakucalo na veliki broj vrata, a i visok je broj nezaposlenosti. Mislim da u BiH postoji jedna kritična masa da se izvrši pritisak na sudove i tužilaštva i da se ovo pitanje počne rješavati.“
Kome se obratiti pomoć za obnovu kuće u Banjaluci?
Našoj redakciji se javio slušalac Josip, rođen 1970. godine u Banjaluci gdje je i živio sve do 1992 godine. Zanima ga, kome može da se obrati za pomoć oko obnove kuće, s obzirom da je u velikoj mjeri oštećena za vrijeme rata. “Mislim da je vrijeme došlo da se mogu ljudi vraćati na svoje “, navodi naš slušalac .

Na ovo pitanje odgovara, ili daje praktično objašnjenje, pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Drago Vuleta:

“Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske još primjenjuje Zakon o prestanku primjene zakona o korištenju napuštene imovine i kada je u pitanju privatna imovina tu nema nikakvog ograničenja. Svi oni koji nisu do sada podnijeli zahtjev o povratu svoje imovine mogu to učiniti bilo kada. Nadležni organ našeg ministarstva će to riješiti najkasnije u roku od 30 dana. Rokovi kada su u pitanju stanovi su odavno istekli, ali kada je privatna imovina u pitanju, može i sada. Svako ko je zainteresoavn može predati na pisarnicu svoj zahtjev o povratu imovine. Dovoljno je da priloži bilo koji dokaz da je to njegova imovina. Organ će to riješiti, donijeti rješenje i konstatovati kakvo je stanje imovine. Ako je imovina devastirana, to mu može poslužiti da se prijavi za obnovu i rekontrukciju. Kada je Banja Luka u pitanju svake godine izdvajamo sredstava za obnovu i rekonstrukciju i jednostavno nema puno kandidata, posebno kad su u pitanju osobe hrvatske nacionalnosti."

Kada su lica hrvatske nacionalnosti u pitanju, nema puno kandidata i ko god da je, a u pitanju je njegova imovina, treba da uputi zahtjev da je izvršio povrat.
O tome kako će Vlada Republike Srpske ove godine pomagati povratak, Drago Vuleta kaže:

”Svake godine usvajamo program rješavanja problema i ove godine već u januaru smo ga usvojili. To je operacionalizacija budžetskih sredstava – 24 miliona i 643.000 konvertibilnih maraka smo imali budžeta. Od toga je 6,5 miliona konvertibilnih maraka za Republiku Srpsku. On je raspoređen na 43 Opštine u RS-u: Banja Luka, Doboj, Bijeljina, Višegrad, Zvornik, itd. Za Banja Luku je 100.000 konvertibilnih maraka predviđeno za tu svrhu. Mi smo obavijestili sve opštine i grad Banja Luku koliko pripada njima. Oni su ti da se o vrsti projekta izjasne. Ministarstvo verifikuje taj projekat, a na gradskoj Upravi je da raspiše javni oglas. Zainteresovana lica apliciraju, formiraju se komisije za odabir korisnika, izvšri se bodovanje i odabir. Onda ide sistem javnih nabavki gdje se nabavlja i distribuira građevinski materijal. Lice koje dobije materijal može da traži i na ugradnju dio sredstava, ili drugog donatora. Kada su lica hrvatske nacionalnosti u pitanju, nema puno kandidata i ko god da je, a u pitanju je njegova imovina, treba da uputi zahtjev da je izvršio povrat.”

Dokumentaciju, koju je potrebno dostaviti uz zahtijev, nije teško prikupiti , navodi pomoćnih ministra za izbjeglice i raseljena lica RS-a Drago Vuleta:

“Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj nemamo tako veliku administraciju i uslove da bi se dobila donacija. Ako se neko prijavio za povratak i želi obnovu svoje imovine, on se može javiti u nadležni odsjek ministarstva i dobiće potvrdu kao povratnik. To je jedan od opštih uslova koje je ispunio za obnovu svoje imovine. Naravno, potrebno je i uvjerenje iz zemljišnjih knjiga da se radi o privatnoj imovini. Bilo da je imovina 1/1, ili da je suvlasnik. Znači, potrebna je potvrda o povratku, dokaz da se radi o njegovoj imovini i da je imovina devastirana - a to se konstatuje već prilikom donošenja rješenja o povratu. To su ta tri elementa koja mogu poslužiti prilikom predaje dokumenata za obnovu i rekonstrukciju. Zahtjevi se mogu podnijeti svim opštinama u RS-u.”

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG