Dostupni linkovi

Biće riješeno pitanje "izbrisanih" u Sloveniji


Slovenski ogranak Amnesty Internationala pozdravio je u srijedu najave da će biti riješeno pitanje "izbrisanih" neslovenaca, upozorivši na širenje predrasuda o ljudima kojima je 1992. nezakonito oduzet domicil jer nisu tražili slovensko državljanstvo ili im je ono bili uskraćeno, pa su tako ostali i bez svih ostalih prava.

"Pozdravljamo najavljene mjere ministarstva unutarnjih poslova da će izbrisanima biti vraćen status stalnih stanovnika, ali to mora biti prvi korak k cjelovitu povratu njihovih prava", naveo je u izjavi za javnost slovenski Amnesty International u povodu 17. obljetnice "brisanja" oko 25.000 ljudi neslovenskog podrijetla iz registra stanovništva.

Ministarstvo unutarnjih poslova u ponedjeljak je počelo izdavati potvrde prvoj skupini od oko 3000 "izbrisanih" da, po pravorijeku ustavnog suda, njihov slovenski domicil teče neprekinuto i nakon 1992. Riječ je o onima koji su pojedinačno u međuvremenu riješili svoj status, a za ostale će, po vladinim najavama, biti donesen poseban zakon.

Slučaj "izbrisanih" kršenje je ljudskih prava na koje su međunarodne udruge i prije upozoravale, a osim što im se prizna status, oni moraju dobiti i ispriku, te punu socijalnu i gospodarsku rehabilitaciju koja ne isključuje niti odštete, navodi Amnesty International.

Negdašnji ustavni sudac i pravni zastupnik "izbrisanih" Matevž Krivic rekao je u srijedu da je slučaj "izbrisanih" mrlja za pravnu državu.

"To nije bila administrativna greška, nego politički zločin", rekao je Krivic u razgovoru za Slovenski radio u srijedu.

Slovenska je država 1992. velikom broju ljudi iz negdašnjih republika jednostavno u prvoj prilici oduzela i poništila slovenske isprave pa su ostali bez svih prava.

"Njihov je boravak u Sloveniji time praktički postao ilegalan, ali je država i tada dobro shvaćala da bi njihovo protjerivanje izazvalo velik međunarodni skandal. Zato to većinom nije činila, nego je očekivala da sami odu, što su neki i učinili", rekao je Krivic, dodavši da su mnogi među njima i danas bez ikakvih isprava.

Nova slovenska vlada počela je u ponedjeljak izdavati rješenja "izbrisanima", ali je Slovenska demokratska stranka (SDS) zbog toga isti dan u parlamentu podnijela interpelaciju, tražeći ostavku ministrice unutarnjih poslova Katarine Kresal koju optužuju za politizaciju slučaja "izbrisanih".

Janšina stranka tvrdi da su među "izbrisanima" i neki časnici bivše JNA, da "agresori" ne mogu biti nagrađeni u Sloveniji koja bi, kako tvrde, zbog mogućih odštetnih zahtjeva te cijele skupine mogla platiti i do pola milijarde eura naknade. Janšina stranka zahtijeva donošenje "ustavnog zakona" o izbrisanima koji bi opasnost od odšteta smanjio na najmanju moguću mjeru i prema svakom "izbrisanom" odnosio se kao prema pojedincu u njegovu zahtjevu da u Sloveniji ima stalno boravište.

Pravni stručnjaci upozoravaju pak da po odredbi ustavnog suda domicil, odnosno pravo na boravak u Sloveniji, treba priznati cijeloj skupini, odnosno svima koji su u veljači 1992. izbačeni iz registra stanovništva, zbog čega nisu mogli raditi, biti osigurani, kupiti stan ili ići u školu.

Upozoravaju također da Janšina stranka takav poseban ustavni zakon, koji bi "zaobišao" odluku ustavnog suda, nije uspjela donijeti ni kad je bila na vlasti koalicija desnog centra koja je bila protiv priznanja prava izbrisanima.

XS
SM
MD
LG