Dostupni linkovi

Iznenađujuće inicijative iz Srbije


Naziru li se neki novi vetrovi u Srbiji, da li je kriza koja je zakucala i na njena vrata, pa gasni problemi koji je nisu mimoišli, naterala vlast da bolje promisli šta joj je prioritet i treba li da promeni svoj kurs odlučnije prema Briselu?

Da li se tako mogu čitati izjave tipa: "Evropska unija je naš prioritet", iz usta ministra Vuka Jeremića, ili "Amerika veruje Srbiji da je spremna da okonča saradnju sa Hagom", iz usta ministra Ljajića? Zašto su nevladine organizacije, koje su tvrdokorno zastupale stav da bez Mladića u Hagu Srbiji nije mesto u Evropskoj uniji, sada potpisale zajedničko pismo članicama Evropske unije da odustane od politike uslovljavanja. Krenuli smo najpre tragom jučerašnje poruke poslate iz Vašingtona.

Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je posle razgovora sa američkim ambasadorom za ratne zločine Klintom Vilijamsonom u Vašingtonu, da je Srbija prvi put dobila priznanje i apsolutnu podršku za ono što čini na okončanju saradnje sa Haškim tribunalom:


"Po prvi put je jasno iskazano da Srbija pokazuje ne samo političku volju već i spremnost da obaveze prema Tribunalu što pre izvrši. Mislim da administracija više ne sumnja u naše namere da se haška priča što pre završi. To je, rekao bih, pomak u odnosu na raniji period."

Pozvali smo američku ambasadu u Beogradu i pitali Rajan Haris može li da prokomentariše ovu izjavu i da li nova američka administracija čini neke pomake u odnosu na Srbiju i ocenu njene saradnje sa Hagom:

"Nisam videla šta je izjavio gospodin Ljajić, ali ono što znam je da je ambasador Manter nekoliko puta ponovio da Amerika veruje da Srbija čini najviše što može kako bi okončala saradnju sa Hagom. Nema promene politike, poenta je u tome da se saradnja mora okončati, a da Srbija čini najbolje što može."

Da li je, dakle, reč o novim vetrovima u Vašingtonu ili u Srbiji, kako to sugeriše analitičarka spoljnopolitičkih zbivanja Jelena Milić, koja kaže da je ona primetila neke drugačije izjave, ali na domaćem terenu, pa najpre skreće pažnju na drugi deo Ljajićeve poruke:


"A to je da su Srbiji odnosi sa SAD bitan prioritet. To jedno vreme nismo mogli da čujemo u izjavama naših zvaničnika, a pogotovo ne od ministra Jeremića."

Danas, na naše pitanje austrijskom ambasadoru u Beogradu Klemensu Koji o inicijativi Beograda da delegacija Evropske unije dođe u Srbiju i proveri stepen saradnje sa Hagom, dobili smo sledeći odgovor:


"Za ovaj iznenađujući predlog gospodina Jeremića čuli smo pre dve nedelje i u samim evropskim zemljama vode se razgovori na koji način odgovoriti na taj predlog."

Jelena Milić skreće pažnju i na saopštenje grupe nevladinih organizacija upućenih zemljama Evropske unije da bi trebalo promeniti politiku uslovljavanja prema Srbiji i drugim zemljama Zapadnog Balkana. Ništa ne bi bilo čudno da u potpisu nisu najpoznatiji i najtvrdokorniji zagovornici saradnje sa Hagom i isporučivanja preostalih haških optuženika, što je glavna prepreka Srbije na putu za Brisel, kao što su Sonja Biserko, Biljana Kovačević Vučo, Borka Pavićević, Vojin Dimitrijević, skreće pažnju Jelena Milić:


"Sa molbom da odbor za Prelazni sporazum i samo hapšenje Mladića ne budu uslov za to. Pre toga, u sličnu diplomatsku inicijativu krenula je i sama Liberalno demokratska partija."

Jedna od potpisnica Sonja Biserko, odnosno Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, kaže:

"Mi zapravo tvrdimo, stali smo na stanovište, da je politika uslovljavanja iscrpljena, da više ne daje rezultate Srbiji, što se vidi po mnogim stvarima, a ne samo po Mladiću, i da su Kosovo Bosna i Hercegovina i Srbija zemlje koje bi zapravo trebalo da idu zajedno u jednom paketu."

Sonja Biserko pri tom kaže da i ona prepoznaje nove tonove u političkom govoru predstavnika vlasti u Srbiji, naročito posle gasne krize i ekonomskog foruma u Davosu:


"Ljudima koji su bili tamo je valjda postalo jasno koliko je ozbiljna ta kriza, da Srbija mora pre svega da demistifikuje svoje partnere i u energetskom i u svakom drugom smislu, da taj oslonac na Rusiju, koji je takođe jedna fikcija, nije dovoljan da se stabilizuje i obezbedi sigurnost, ne samo energetska nego i svaka druga, i da je njeno mesto u regionu. I sam Đelić je rekao jednom da Srbija mora da se solidariše sa regionom, što uostalom i jeste jedan od preduslova Evropske unije za brže integrisanje Balkana kao celine u Evropsku uniju."

XS
SM
MD
LG