Brammertz je danas u Zagrebu razgovarao s hrvatskim dužnosnicima. Domaći analitičari međutim većinom nisu uvjereni da će ovaj slučaj imati negativnih posljedica po Hrvatsku, nego Brammertzove izjave tumače kao pokušaj da spasi slabo pripremljenu optužnicu.
Je li posrijedi ozbiljno zaostajanje Hrvatske u suradnji sa Hagom, ili je posrijedi Brammerzov očajnički pokušaj da spasi slabo pripremljenu optužnicu protiv Gotovine za „Oluju“? Analitičar i jedan od najuvaženijih hrvatskih novinara Marinko Čulić u izjavi za naš radio ne očekuje da Hrvatska zbog slučaja topničkih dnevnika ima ikakve ozbiljnije konzekvence:
„Ja to ne vjerujem. Ja prije vjerujem da on dolazi spasiti suđenje. Moguće su male komplikacije sa nizozemske i britanske strane, ali mislim da je haška priča – što se tiče Hrvatske – ipak glavnim dijelom završena. Ja ne vjerujem da bi se sada to opet vadilo iz ormara. Mislim da je to stvarno više u funkciji spašavanja suđenja, koje ne ide najblistavije. Doduše, naše novine selektivno to prenose – ja se sjećam barem dva – tri vrlo meritorna svjedočenja koja su vrlo neugodna za Gotovinu, a da ne spominjem ovo zadnje svjedočenje mate Laušića. Međutim, mislim da to ipak neće utjecati na put Hrvatske prema Europskoj uniji.“
Odvjetnik s haškim iskustvom Čedo Prodanović je do pred godinu dana zastupao Ivana Čermaka. On za naš radio kaže kaže kako je priča o topničkim dnevnicima koji bi navodno dokazali prekomjerno granatiranje Knina tek stvaranje alibija za tužiteljstvo.
„Jer, bez obzira našli oni te dnevnike ili ne, a priča se čak i da ih oni u Tužiteljstvu posjeduju, bar u kopiji, to neće izmijeniti ništa na slici stvarnih događanja, a to je činjenica da u Kninu nije bilo prekomjerno razrušenih objekata, niti ljudskih žrtava. Koliko ja znam, tokom neposredne akcije bila je jedna ljudska žrtva! Dakle, inzistiranje na topničkim dnevnicima je u stvari jedan elegantan uzmak od glavne teze za zločinački poduhvat, a to je to prekomjerno granatiranje, kojim se onda obuhvaća čitava ta grupa sudionika zločinačkog poduhvata.“
Može li ovo imati negativne posljedice po hrvatski put u Europsku uniju, pitali smo gospodina Prodanovića.
„To nitko ne može točno odgovoriti, s obzirom da smo mi više-manje pokusni kunić i s obzirom da nam se dosta toga obilo o glavu – i s našom krivnjom i bez nje. Dakle, meni se čini da je to ipak efemeran slučaj i da ne bi smio imati negativnih posljedica, ali ih se ne može potpuno isključiti. Tu će naravno politika odigrati svoje, kao što i inače uvijek ima utjecaja na takve stvari.“
Dugogodišnji izvjestitelj iz Haga i bivši glavni urednik riječkog „Novog lista“ Denis Romac upozorava za naš radio da je Brammerz tek prvi čovjek haškog tužiteljstva, dok sudsko vijeće Haškog tribunala nije uvažilo Brammerzove zahtjeve da se Hrvatsku kazni zbog navodne nesuradnje.
„Štoviše, ono je dalo Hrvatskoj dodatni rok za prikupljanje tražene građe, i tvrdi da se još ne može precizno utvrditi postoje li uopće ti topnički dnevnici, ili ne postoje, kao što to tvrdi Zagreb.“
Romac ne vjeruje da Brammertzove optužbe o hrvatskom zaostajanju u suradnji mogu dati povoda nekoj članici Europske unije da zbog toga uspori hrvatske pregovore.
„Ja ne vjerujem da će ovo što tvrdi Brammertz biti dovoljno. Ja naprosto mislim da - da bi jedna Nizozemska stala iza njegovih argumenata - oni moraju biti podebljani konkretnim dokazima da Hrvatska doista ne surađuje i da namjerno skriva topničke dnevnike. Tih dokaza za sada nema."
