Međunarodna zajednica je do sada u svojim izvještajima često ocjenjivala kako granice BiH nisu dovoljno kontrolisane. Evropska unija odavno je nametnula svoja pravila kako jedna zemlja koja se nada da će postati kandidat za ulazak u evropsku porodicu treba da zaštiti svoje granice. No, politička situacija, nedostatak novca ali i nedovoljno obučenih kadrova do sada su bili smetnja da se zacrtani uslovi ispune.
Vijeće ministara osnovalo je prije nekoliko mjeseci Komisiju za integrisano upravljanje granicom, koja bi trebalo da riješi barem tehničke probleme. Komisija strategiju djelovanja (koju imaju i ostale zemlje zapadnog Balkana) kani sprovesti u narednih pet godina, no za to prvo mora obezbijediti sredstva. Ministar sigurnosti BiH i predsjedavajući Komisije Tarik Sadović:
„Naša procjena unutrašnja je da će provođenje strategije koštati oko 200 miliona KM i izvjesno je da BiH nema dovoljno sredstava za provođenje. U tom smislu smo danas i organizovali ovu konferenciju, prije svega da našim prijateljima, ambasadorima akreditovanim u BiH i predstavnicima raznih međunarodnih organizacija prezentiramo ove vrlo kvalitetne dokumente i da ih zamolimo za podršku i pomoć - finansijsku, ekspertsku, u opremi, u obuci našeg osoblja, u permanentnoj edukaciji ili na način na koji oni smatraju da nam mogu prenijeti najbolja iskustva iz svojih zemalja.“
Cilj je, kažu čelni ljudi državnih institucija koje su u sastavu Komisije za upravljanje granicom, da BiH ima sigurnu, otvorenu i kontrolisanu granicu. No kako to postići kad još uvijek nije riješeno pitanje popune radnih mjesta granične policije, izravno zadužene za kontrolu prijelaza, a i budžet im je za ovu godinu umanjen? Direktor Granične policije Vinko Dumančić:
„Što se tiče kadrovske popunjenosti, vi dobro znate koliko nam ljudi nedostaje – 409. Broj dva, kad je pitanju infrastruktura ne ovisi od nas, ovisi od drugih. Vi dobro znate kakvi su naši granični prijelazi. Kad je u pitanju informacijska oprema, nema koristi od biometrijskih putovnica ako nećemo imati čitače na granici. Nije samo to - sustav veze, znači naši granični prijelazi nisu još uvezani. Bio je planiran proračun 82 miliona, nažlost nismo ga dobili toliko, dobili smo 77,3 miliona. Taj proračun, znači, nije razvojni, ono je da radimo ovo što imamo, da servisiramo ovo što imamo.“
No i Dumančić i Sadović ocjenjuju da dosadašnji rezultati ne izostaju zbog dobre saradnja sa susjednim zemljama, te je već planirano i niz novih projekata, navodi Sadović:
„Dogovoren je projekat zaprječavanja određenog broja mjesta pogodnih za ilegalan prelazak državne granice BiH i Crne Gore. BiH je u stanju da izradi taj projekat, tražimo finansijera za ovaj važan posao. Također je pripremljen sporazum o određivanju graničnih prijelaza između BiH i Crne Gore i sporazum o pograničnom saobraćaju između ove dvije zemlje.“
Uprkos brojnim problemima, zamjenik ministra sigurnosti Mijo Krešić ocjenjuje da BiH ide u korak sa susjedima:
„I nama je želja i cilj da ispunimo te uvjete i da granicu učinimo što fleksibilnijom, što prohodnijom za ljude i robe, a što zatvorenijom i što većom preprekom za kriminalce.“
O otvorenim političkim pitanjima o granicama sa susjedima ova komisija nema mandat da odlučuje. Pored nje osnovana je i Državna komisija za granice koja bi, kada počne s radom, trebalo da rješava tehnička pitanja određivanja granica.
Vijeće ministara osnovalo je prije nekoliko mjeseci Komisiju za integrisano upravljanje granicom, koja bi trebalo da riješi barem tehničke probleme. Komisija strategiju djelovanja (koju imaju i ostale zemlje zapadnog Balkana) kani sprovesti u narednih pet godina, no za to prvo mora obezbijediti sredstva. Ministar sigurnosti BiH i predsjedavajući Komisije Tarik Sadović:
„Naša procjena unutrašnja je da će provođenje strategije koštati oko 200 miliona KM i izvjesno je da BiH nema dovoljno sredstava za provođenje. U tom smislu smo danas i organizovali ovu konferenciju, prije svega da našim prijateljima, ambasadorima akreditovanim u BiH i predstavnicima raznih međunarodnih organizacija prezentiramo ove vrlo kvalitetne dokumente i da ih zamolimo za podršku i pomoć - finansijsku, ekspertsku, u opremi, u obuci našeg osoblja, u permanentnoj edukaciji ili na način na koji oni smatraju da nam mogu prenijeti najbolja iskustva iz svojih zemalja.“
Cilj je, kažu čelni ljudi državnih institucija koje su u sastavu Komisije za upravljanje granicom, da BiH ima sigurnu, otvorenu i kontrolisanu granicu. No kako to postići kad još uvijek nije riješeno pitanje popune radnih mjesta granične policije, izravno zadužene za kontrolu prijelaza, a i budžet im je za ovu godinu umanjen? Direktor Granične policije Vinko Dumančić:
„Što se tiče kadrovske popunjenosti, vi dobro znate koliko nam ljudi nedostaje – 409. Broj dva, kad je pitanju infrastruktura ne ovisi od nas, ovisi od drugih. Vi dobro znate kakvi su naši granični prijelazi. Kad je u pitanju informacijska oprema, nema koristi od biometrijskih putovnica ako nećemo imati čitače na granici. Nije samo to - sustav veze, znači naši granični prijelazi nisu još uvezani. Bio je planiran proračun 82 miliona, nažlost nismo ga dobili toliko, dobili smo 77,3 miliona. Taj proračun, znači, nije razvojni, ono je da radimo ovo što imamo, da servisiramo ovo što imamo.“
No i Dumančić i Sadović ocjenjuju da dosadašnji rezultati ne izostaju zbog dobre saradnja sa susjednim zemljama, te je već planirano i niz novih projekata, navodi Sadović:
„Dogovoren je projekat zaprječavanja određenog broja mjesta pogodnih za ilegalan prelazak državne granice BiH i Crne Gore. BiH je u stanju da izradi taj projekat, tražimo finansijera za ovaj važan posao. Također je pripremljen sporazum o određivanju graničnih prijelaza između BiH i Crne Gore i sporazum o pograničnom saobraćaju između ove dvije zemlje.“
Uprkos brojnim problemima, zamjenik ministra sigurnosti Mijo Krešić ocjenjuje da BiH ide u korak sa susjedima:
„I nama je želja i cilj da ispunimo te uvjete i da granicu učinimo što fleksibilnijom, što prohodnijom za ljude i robe, a što zatvorenijom i što većom preprekom za kriminalce.“
O otvorenim političkim pitanjima o granicama sa susjedima ova komisija nema mandat da odlučuje. Pored nje osnovana je i Državna komisija za granice koja bi, kada počne s radom, trebalo da rješava tehnička pitanja određivanja granica.
