Dostupni linkovi

Papa Benedikt suočava se s rastućim ‘jevrejskim problemom’


Papa Benedikt XVI

Trenutna kriza u katoličko-jevrejskim odnosima možda je jedna od najgorih u zadnjih pola vijeka. Odluka Pape Benedikta XVI da rehabilitira biskupa koji je osporio holokaust izazvala je pometnju među jevrejskih vođama. Ali, to je samo jedan u nizu poteza Pape Benedikta koji su uznemirili Izrael.

Liberalni Rimokatolici kažu su ovi potezi pokušaj da se ponovo uspostavi poredak koji je postojao prije nego su revolucionarne promjene u Vatikanu tokom '60-tih obilježile istorijsko otvaranje prema Židovima. Kriza je bacila sumnju na Benediktove nade da će na proljeće posjetiti Svetu zemlju. Izvještava dopisnik RFE/RL za vjerske poslove Jeffrey Donovan.

Za Papu Benedikta loše vijesti bivaju sve gore.

Obračajući se vjernicima u Vatikanu 28. januara, Papa je bio primoran da javno odbaci poglede biskupa Richarda Williamsona, koji je osporio holokaust i čija je rehabilitacija prošle sedmice izazvala bijes među Jevrejima.

Ranije ovog mjeseca na švedskoj televiziji, Williamson je izjavio kako smatra da plinske komore nisu nikad postojale te da je u nacističkim logorima ubijeno maksimalno 300.000 Židova.

“Neka holokaust bude upozorenje svakom ko je protiv oprosta, poricanja ili redukcionizma”, izjavio je Papa.

Društvo sv. Pija X, ultrakonzervativne religiozne grupe čiji je član Williamson, ogradilo se od njegovih pogleda o holokaustu.

Ali, dan nakon Papinog govora, jedan italijanski sveštenik i član sv. Pija izrazio je u jednom italijanskom listu sumnju u opaske da su Jevreji ubijani u gasnim komorama tokom Drugog svjetskog rata.

Ovi komentari učinkovito su oslabili Papine napore da utiša pometnju oko njegovog poteza da rehabilitira Williamsona i tri ostala člana sv. Pija.
Njihova rehabilitacija viđena je kao dio Benediktovih napora da vrati grupu, koja se protivi mnogim liberalnim reformama Drugog vatikanskog koncila iz ranih 60tih, u okvire Crkve.

Američki autor John Allen je vatikanski ekspert:

“Papini motivi nisu da promoviše negiranje holkausta niti da promoviraju anti-semitizam. Njegov je motiv da pokuša da izliječi jako ozbiljnu ranu unutar Katoličke crkve, jedine šizme u zadnjih 100 godina. Ali, mislim da je način komunikacije i dojam koji je stvoren u javnosti kolosalna greška.”

Nakon opaski italijanskog sveštenika, velečasni Floriano Abrahamowicz, čelnik Jevrejske zajednice u Njemačkoj, formalno se povukao iz dijaloga sa Katolicima. A šef izraelskog rabinata je otkazao planiranu posjetu Rimu u martu, gdje je trebao voditi razgovore sa vatikanskim zvaničnicima.

Holandska vlada je takođe kritikovala Papin potez. U Njemačkoj, gdje je osporavanje holokausta zločin, tamošnji tužioci su otvorili istragu u slučaju Williamson.

Međutim, analitičari kažu da se Benediktovi potezi ne bi trebali gledati kao odobravanje Williamsona, već u kontekstu širih napora usmjerenih ka izglađivanju tenzija unutar Katoličke crkve, koje datiraju još od Drugog vatikanskog koncila.

Cilj tog skupa bio je da uskladi crkvu sa modernim svijetom, te da afirmiše slobode svih religija. Ovo je uključivalo dijalog i pomirenje sa Jevrejima, koji su kroz istoriju kolektivno optuživani od nekih Katolika i Hriščana da su ubili Isusa Krista.

Vatikan II, kako se zvao taj koncil, takođe je reformisao katoličke mise. Napušteni su stari latinski vjerski obredi u korist modernih vjerskih ceremonija koje se obavljaju na lokalnim jezicima.

Društvo sv. Pija snažno se usprotivilo promjeni latinskog obreda.

I dok je Vatikan II donio mnoge pozitivne promjene, on je takođe udaljio mnoge Katolike koji su to vidjeli kao odbijanje njegovanih tradicija. Posjećenost misama dramatično je pala u godinama nakon koncila, a neki tradicionalisti su za takav razvoj događaja optužili Vatikan II.

Benedikt, koji je strogi tradicionalista, naveo je da mu je cilj tokom njegovog papinstva da pokuša da obnovi neke aspekte crkve prije Drugog vatikanskog koncila.

Ali, neki liberalni Katolici tvrde da je Papa otišao predaleko. Njemački teolog Hans Kung, koji se godinama sukobljavao sa Vatikanom, izjavio je protekle sedmice da Papa traži “obnavljanje” stare crkvene garde.

Ostali, kao jevrejski intelektualac Gad Lerner iz Italije, tvrdi da katolicizam, uprkos otvaranju Vatikana II prema Jevrejima, tek treba da pronađe adekvatan teološki odgovor na kontinuirano postojanje jevrejskog naroda.

Lerner je u članku napisanom u italijanskom listu “La Repubblica” ukazao na odlomak u pismu Svetog Pavla Rimljanima, dio Novog testamenta, koji sadrži predkazanja da će svi Jevreji preći Kristu.

U svakom slučaju, izgleda da Papa svakim svojim potezom izaziva kontroverze.

Prošle godine, on je razljutio Jevreje tako što je obnovio ograničeno održavanje latinske mise, koja uključuje molitvu za preobraćanje ljudi Izraela.
Benedikt je takođe uznemirio Jevreje u svojoj namjeri da kanonizira Papu Pija XII, kojeg su neki optužili da nije dovoljno učinio da zaštiti Jevreje od nacista tokom Drugog svjetskog rata. Mnogi jevrejski učenjaci su od tada prosuđivali da je Pijo igrao pozitivnu ulogu u zaštiti Jevreja. Ali, suočen sa rastućim protestima, Papa je odustao od proglašavanja Pija svecem.

Sada Benedikt želi da posjeti Izrael, vjerovatno u maju.

Ali, veze Svete stolice sa Izraelom su takođe poljuljane nedavnom ofanzivom na Gazu. Kardinal Renato Martino, čelnik vatikanskog Vijeća za pravdu i mir, nedavno je izjavio da Gaza sve više liči “na veliki koncetracioni logor”.

Ovakvi komentari možda neće biti omiljeni kod većine Izraelaca.

Allen, vatikanski ekspert, kaže da bi Papin put u Izreal bio velika prilika da se smire tenzije sa Jevrejima, kao što je to učinio sa muslimanima 2006. godine, kada je posjetio Tursku nakon svog govora u njemačkom gradu Regensburgu koji je izazvao bijes u islamskom svijetu.

“Put u Izrael u maju pokazao bi da je Papa u stvari prijatelj Jevreja”,
kaže Allen.

Allen dodaje da Papa ima jaku želju da posjeti Izrael. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova prošle sedmice je saopštilo da afera Williamson neće uticati na Papine planove da posjeti Svetu zemlju.

Ali, Papi sada trebaju neke dobre vijesti, ili, što je možda bolje, nikakve vijesti.

(Izvor: Beta)
XS
SM
MD
LG