Dodao je da bi se rješenje moglo naći i za interes Slovenije za izlaz na otvoreno more, ali ne na temelju odbačenog parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan.
"Hrvatska pozdravlja prijedlog Europske komisije, ali se Ahtisaarijeva skupina ne bi trebala baviti ad-hoc arbitražom u sporu koji se tako zapravo ne može riješiti, nego samo predložiti način rješenja", rekao je Mesić u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer", objavljen u subotu.
Mesić je dodao da cijeni iskustvo i stručnost Marttija Ahtisaarija i Roberta Badintera te da nema razloga za sumnju u njihovu dobronamjernost, ali da bi oni, kada obje strane iznesu svoje argumente, trebali ponuditi "put rješenja", čime bi se odnosi dviju država ponovno oslobodili političkog tereta graničnog pitanja koje bi se dalje rješavalo na međunarodnoj pravosudnoj ustanovi po odredbama međunarodnog prava.
"Posrednička skupina može reći tko bi prijepor najbolje riješio, Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu ili Sud za pravo mora u Hamburgu. Možda bi prihvatljiva bila i neka druga međunarodna sudbena ustanova. Hrvatska bi bila spremna prihvatiti pravorijek međunarodnog suda, bez obzira na to kako presudi", rekao je predsjednik Mesić za "Večer".
Pomoć Europske komisije da se sadašnji politički spor prebaci u "pravne sfere" pridonijela bi deblokiranju političkih odnosa, a u tom je okviru moguće naći i rješenje koje bi zadovoljilo slovenski interes za razgraničenje na moru, istaknuo je Mesić.
"Slovenija želi dodir s otvorenim morem, a to se bilateralno može riješiti tako da dobije slobodan i kontinuiran prolaz na otvoreno more, bez ikakve hrvatske kontrole", rekao je Mesić za "Večer".
Što se tiče rješenja sadržanih u odbačenom tzv. parafiranom sporazumu Drnovšek-Račan, predsjednik Mesić je objasnio da ona za Hrvatsku i dalje nisu prihvatljiva jer bi izgubila granicu s Italijom, a rješenja nisu bila ni u skladu s međunarodnim pravom mora.
Mesić se u razgovoru za istaknuti slovenski dnevnik založio i za postupno rješavanje pitanja stare štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci, sugerirajući da bi vodeća slovenska banka u državnom vlasništvu mogla opet dobiti dozvolu za rad u Hrvatskoj, ali samo ako se prihvati načelo da njezin odnos prema tom pitanju nije odnos prema "Slovencima, Hrvatima ili Bosancima" nego da je riječ o odnosu jedne bankarske ustanove prema svojim štedišama.
"Kad bi Ljubljanska banka počela isplaćivati štediše u Hrvatskoj, to bi bilo pozdravljeno i našao bi se konsenzus da ona opet počne djelovati", pojasnio je predsjednik Mesić.
(Izvor: Hina)
