Obama je intervju dao u ponedjeljak, istoga dana kada se na osmodnevnu turneju prema Bliskom istoku zaputio njegov izaslanik za tu regiju, bivši senator, iskusni mirovni pregovarač Georg Mictchell.
Američki predsjednik je kazao da je Mitchellu rekao da u razgovore uključi sve strane, da ih pažljivo sasluša, kako bi se izbjegla dosadašnja praksa da su Sjedinjene države te koje nešto diktiraju. Predsjednik je ponovio da je Izrael američki saveznik, da ima pravo na obranu, no naglasio je da je pred Izraelom težak izbor ali da će njegova administracija učiniti sve kako bi pomogla.
"Ne možemo ni Izraelcima ni Palestincima reći što je najbolje za njih. Oni su ti koji moraju donijeti odluku."
Iako nije iznio neki vremenski okvir u kojem bi se trajniji mir mogao postići, Obama je prilično uvjeren da se određeni pomak može postići.
Pozornost je izazvao Obamin stav prema Iranu. Kao što je tokom kampanje isticao da je spreman na diplomatske pregovore sa svima, pa i s Iranom, šef Bijele kuće je i u intervju Al Arabiji ponovio:
"Iran se do sada ponašao kao da mu nije stalo do mira i prosperiteta regije. Prijetio je Izraelu, nastavio raditi na nuklearnom programu koji može potencijalno biti pretvoren u vojni arsenal zbog čega će se svi osjećati manje sigurno. Uz to i podržavali su terorističke organizacije – a to nikome nije pomoglo", rekao je Obama, dodajući kako je za SAD važno "da želimo razgovarati s Iranom, da izrazimo gdje se ne slažemo , ali i pokažemo gdje imamo dodirne stavove."
"U idućih nekoliko mjeseci za to ćemo izraditi jedan okvirni program, ali kao što sam rekao i tokom inauguracijskog govora, zemlje poput Irana moraju pokazati da su spremne popustiti, a onda s naše strane imati pruženu ruku."
Američki predsjednik je kazao da je Mitchellu rekao da u razgovore uključi sve strane, da ih pažljivo sasluša, kako bi se izbjegla dosadašnja praksa da su Sjedinjene države te koje nešto diktiraju. Predsjednik je ponovio da je Izrael američki saveznik, da ima pravo na obranu, no naglasio je da je pred Izraelom težak izbor ali da će njegova administracija učiniti sve kako bi pomogla.
"Ne možemo ni Izraelcima ni Palestincima reći što je najbolje za njih. Oni su ti koji moraju donijeti odluku."
Iako nije iznio neki vremenski okvir u kojem bi se trajniji mir mogao postići, Obama je prilično uvjeren da se određeni pomak može postići.
Pozornost je izazvao Obamin stav prema Iranu. Kao što je tokom kampanje isticao da je spreman na diplomatske pregovore sa svima, pa i s Iranom, šef Bijele kuće je i u intervju Al Arabiji ponovio:
"Iran se do sada ponašao kao da mu nije stalo do mira i prosperiteta regije. Prijetio je Izraelu, nastavio raditi na nuklearnom programu koji može potencijalno biti pretvoren u vojni arsenal zbog čega će se svi osjećati manje sigurno. Uz to i podržavali su terorističke organizacije – a to nikome nije pomoglo", rekao je Obama, dodajući kako je za SAD važno "da želimo razgovarati s Iranom, da izrazimo gdje se ne slažemo , ali i pokažemo gdje imamo dodirne stavove."
"U idućih nekoliko mjeseci za to ćemo izraditi jedan okvirni program, ali kao što sam rekao i tokom inauguracijskog govora, zemlje poput Irana moraju pokazati da su spremne popustiti, a onda s naše strane imati pruženu ruku."
