Na proceduralni zahtjev advokata Gorana Rodića, koji brani optužene Mlađena Govedaricu i Iva Gojnića tvrdeći da optužnica nije pravosnažna, Sudsko vijeće Višeg suda kojim predsjedava Milanka Žižić nakon osamnaest godina započeto suđenje za zločin u Morinju, odložilo je glavni pretres za srijedu do kada se sud mora izjasniti o prigovoru na optužnicu. Advokat Rodić je precizirao:
"Prigovor na optužnicu koji sam u ime mog branjenika Mlađena Govedarice podnio 27. avgusta prošle godine do današnjeg dana evo već šesti mjesec nije riješeno. Po Zakonu o krivičnom postupku nijesu se stekli uslovi za početak glavnog pretresa jer optužnica nije pravosnažna. Takođe, žalba na riješenje o određivanju pritvora koju sam podnio 19. avgusta u ime okrivljenog Ive Gojnića do današnjeg dana nije."
Rodić tvrdi da to nijesu jedini propusti u pripremi za ovo suđenje. Kako je za naknadno izjašnjavanje o prigovoru ostavljen rok od samo dan i po advokat Rodić smatra da će odlučivanje biti paušalno:
"Ja pretpostavljam da će odgovor biti odbijen jer je projekat planiran i već su datumi unaprijed planirani kada će što da se održava. Više činjenica ukazuje da ovi optuženi neće imati fer i pravično suđenje."
Osim advokata optuženih, i Udruženje boraca ratova od 1990. reagovalo je uoči suđenja tvrdeći da optuženi za Morinj neće imati fer suđenje jer se, kako kažu, postupci za ratne zločine tempiraju po nalozima vlasti radi postizanja političkih ciljeva na unutrašnjem i spoljašnjem planu. Predsjednika Udruženja boraca Radana Nikolića nijesmo mogli dobiti da pitamo da li je nakon osamnaest godina, čak i ukoliko je vlast pod pritiskom naložila procesuiranje ovih zločina, bilo logično da se oni procesuiraju. Sa druge strane, istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković takođe je uvjeren da je vlast pod pritiskom domaće i strane javnosti morala da započne rasvjetljavanje ratnih zločina, naglašava:
"Izuzetno pozitivan korak, bez obzira čime je motivisan. U svakom slučaju definitivno je riječ o pritisku međunarodne zajednice, rekao bih i domaće javnosti. Zato što mi godinama insistiramo na ovom pitanju. Po meni, ovo ipak predstavlja jedan korak naprijed iz razloga što je politička elita napokon ipak počela da sluša nekoga. Iz tog razloga čini mi se da napokon će ta lica moći da obezbijede pristup pravdi i ono što je posebno važno jeste da će se na neki način pozicija Crne Gore i svih njenih građana, ovo je prilika da se skine hipoteka kolektivne odgovornosti."
Za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u sticanju sa krivičnim djelom ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u logoru Morinj optuženi su Mlađen Govedarica, Zlatko Tarle, Ivo Gojnić, Špiro Lučić, Ivo Mendzalin i Boro Gligić. U odsustvu se sudi samo Ivu Mendzalinu, za koga se pretpostavlja da je u Beogradu, a čiji se pravni zastupnik danas pojavio na suđenju. Svi oni terete se da su od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta naredne godine u takozvanom Centru za prihvat zarobljenika u Morinju, kršeći pravila međunarodnog prava, naređivali i sprovodili mučenja, nečovječna postupanja i povrede tjelesnog integriteta prema 169 ratnih zarobljenika i civila koji su dovedeni sa dubrovačkog područja. Jedan dio žrtava pojaviće se na svjedočenju u Podgorici, dok će neki to uraditi i putem videolinka, rekao nam je Robert Hausvička, koji će krajem februara doći u Crnu Goru:
"Mislim da je oko 150 ljudi koji će doći. Ja mislim da ih se 50 odlučilo na videolink, a stotinjak se odlučilo na svjedočenje. 27.2. je moj termin kada ja i još sedam, osam ljudi svjedočimo. Sada je pitanje kako svako suđenje ima svoj tijek, tako je pitanje termina svjedočenja. Neko svjedočenje traje tjedan dana, neko dva dana, tako da će se ti termini pomjerati."
Optužnica specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i ratne zločine koju zastupa Stojanka Radović se zasniva na materijalnim dokazima i iskazima 183 svjedoka.
"Prigovor na optužnicu koji sam u ime mog branjenika Mlađena Govedarice podnio 27. avgusta prošle godine do današnjeg dana evo već šesti mjesec nije riješeno. Po Zakonu o krivičnom postupku nijesu se stekli uslovi za početak glavnog pretresa jer optužnica nije pravosnažna. Takođe, žalba na riješenje o određivanju pritvora koju sam podnio 19. avgusta u ime okrivljenog Ive Gojnića do današnjeg dana nije."
Rodić tvrdi da to nijesu jedini propusti u pripremi za ovo suđenje. Kako je za naknadno izjašnjavanje o prigovoru ostavljen rok od samo dan i po advokat Rodić smatra da će odlučivanje biti paušalno:
"Ja pretpostavljam da će odgovor biti odbijen jer je projekat planiran i već su datumi unaprijed planirani kada će što da se održava. Više činjenica ukazuje da ovi optuženi neće imati fer i pravično suđenje."
Osim advokata optuženih, i Udruženje boraca ratova od 1990. reagovalo je uoči suđenja tvrdeći da optuženi za Morinj neće imati fer suđenje jer se, kako kažu, postupci za ratne zločine tempiraju po nalozima vlasti radi postizanja političkih ciljeva na unutrašnjem i spoljašnjem planu. Predsjednika Udruženja boraca Radana Nikolića nijesmo mogli dobiti da pitamo da li je nakon osamnaest godina, čak i ukoliko je vlast pod pritiskom naložila procesuiranje ovih zločina, bilo logično da se oni procesuiraju. Sa druge strane, istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković takođe je uvjeren da je vlast pod pritiskom domaće i strane javnosti morala da započne rasvjetljavanje ratnih zločina, naglašava:
"Izuzetno pozitivan korak, bez obzira čime je motivisan. U svakom slučaju definitivno je riječ o pritisku međunarodne zajednice, rekao bih i domaće javnosti. Zato što mi godinama insistiramo na ovom pitanju. Po meni, ovo ipak predstavlja jedan korak naprijed iz razloga što je politička elita napokon ipak počela da sluša nekoga. Iz tog razloga čini mi se da napokon će ta lica moći da obezbijede pristup pravdi i ono što je posebno važno jeste da će se na neki način pozicija Crne Gore i svih njenih građana, ovo je prilika da se skine hipoteka kolektivne odgovornosti."
Za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u sticanju sa krivičnim djelom ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u logoru Morinj optuženi su Mlađen Govedarica, Zlatko Tarle, Ivo Gojnić, Špiro Lučić, Ivo Mendzalin i Boro Gligić. U odsustvu se sudi samo Ivu Mendzalinu, za koga se pretpostavlja da je u Beogradu, a čiji se pravni zastupnik danas pojavio na suđenju. Svi oni terete se da su od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta naredne godine u takozvanom Centru za prihvat zarobljenika u Morinju, kršeći pravila međunarodnog prava, naređivali i sprovodili mučenja, nečovječna postupanja i povrede tjelesnog integriteta prema 169 ratnih zarobljenika i civila koji su dovedeni sa dubrovačkog područja. Jedan dio žrtava pojaviće se na svjedočenju u Podgorici, dok će neki to uraditi i putem videolinka, rekao nam je Robert Hausvička, koji će krajem februara doći u Crnu Goru:
"Mislim da je oko 150 ljudi koji će doći. Ja mislim da ih se 50 odlučilo na videolink, a stotinjak se odlučilo na svjedočenje. 27.2. je moj termin kada ja i još sedam, osam ljudi svjedočimo. Sada je pitanje kako svako suđenje ima svoj tijek, tako je pitanje termina svjedočenja. Neko svjedočenje traje tjedan dana, neko dva dana, tako da će se ti termini pomjerati."
Optužnica specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i ratne zločine koju zastupa Stojanka Radović se zasniva na materijalnim dokazima i iskazima 183 svjedoka.
