Dostupni linkovi

Politička razmimoilaženja oko prodaje Elektroprivrede


Privatizacija Elektroprivrede Crne Gore je već jednom prekinuta zbog stava manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije, da država mora zadržati većinsko vlasništvo nad ovim strateški važnim preduzećem. Naknadna varijanta, sa dokapitalizacijom EPCG, po kojoj bi investitor stekao 22 posto akcija uz pravo upravljanja, po svemu sudeći nailazi na teškoće, zbog želje svih zainteresovanih da nakon nekoliko godina imaju mogućnost sticanja većinskog paketa. Demokratska partija bi pristala, ali SDP strahuje od prevelikog ekonomskog i političkog uticaja, koji bi većinski vlasnik mogao steći.

"Ne vidim nikakav razlog za strahovanje od mogućnosti da većinski, ili čak stopostotni vlasnik Elektroprivrede bude neka privatna kompanija ili fizičko lice", rekao je član Savjeta za privatizaciju Predrag Bošković, reagujući na stav ministra pomorstva i saobraćaja Andrije Lompara, koji je rekao da bi odricanje od većinskog državnog vlasništva u Elektroprivredi bilo štetno za Crnu Goru. Bošković smatra da ne postoji nikakva opasnost ukoliko se primjenuju kvalitetni zakoni:

"Nabitnije je da se dovede partner koji će firmu, koja je stvarno kičmeni stub ekonomskog razvoja Crne Gore dovesti na nivo jedne uspješne, moderne kompanije, a s druge strane finansijski biti sposoban da iskoristi one potencijale koji postoje u Crnoj Gori, a to su prije svega potencijali Tare, Morače, odnosno ukupni vodeni potencijali plus pravljenje još jednog bloka ili dva termoelektrane."

Iako je svojevremeno, voljom manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije, privatizacija Elektroprivrede prekinuta kada je već bilo izvjesno da će većinski paket akcija ove kompanije kupiti Centralnoevropska aluminijumska kompanija ruskog tajkuna Olega Deripaske, koncept prodaje većinskog udjela u Elektroprivredi je ponovo aktuelan. U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista tvrde da su svi potencijalni investitori zainteresovani za dokapitalizaciju samo u slučaju da u perspektivi postoji mogućnost sticanja većinskog vlasništva. Tome se protivi SDP koja procjenjuje da bi tako mogli biti ugroženi interesi Crne Gore. Andrija Lompar, ministar pomorstva i saobraćaja i funkcioner SDP-a je rekao da ne treba prodavati većinski paket Elektroprivrede s obzirom na njen značaj za državu, socijalnu situaciju u zemlji, kao i uticaj energije na ekonomsku i političku situaciju.

"Ukoliko bi država kao što je Crna Gora imala nekog ko bi želio da vrši političke ili bilo kakve pritiske uvijek postoji rizik da se kroz Elektroprivredu tihim i nevidljivim instrumentima može uticati na pravce Crne Gore. Budući vlasnik, koristeći značaj ove kompanije, mogao bi da ima politički uticaj na državu"
, ocijenio je Lompar, koji je naglasio da davanje ovog suviše značajnog i monopolističkog preduzeća nekome u ruke može povećati ranjivost Crne Gore.

U opoziciji imaju slično mišljenje o mogućnosti prodaje većinskog paketa akcija Elektroprivrede. Funkcioner Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević kaže da opasnost postoji, ali da ipak zavisi ko bi bio novi vlasnik:

"Ukoliko bi se pojavili neki investitori, koji svih ovih godina, na ovim balkanskim prostorima investiraju, a koji su bliski sa aktuelnim režimom u Crnoj Gori za bojati se da će rjieči Andrije Lompara biti ostvarene. Ministar Lompar je dugo u sistemu, i zna što se radi kada je kazao na tihi način da se vrši određena vrste pritiska, ona može biti vezana za uslovaljavanje radnim mjestima do mnogobrojnih ljudi u Crnoj Gori koji rade u sistemu Elektroprivrede. Može biti sistem opraštanja računa za električnu energiju koji se ovih godina pred izbore i realizovao, a može biti i raznovrsni način upliva, uticaja kroz donacije i tako dalje."

Struka, po svemu sudeći, takođe govori u prilog stavu da Elektroprivredu treba zadržati u većinskom državnom vlasništvu. Višedecenijski direktor nekadašnje jugoslovenske i crnogorske Elektroprivrede Lazar Ljubiša kaže da bi prodajom većinskog udjela država i građani Crne Gore bili dovedeni u bezizlazan položaj, te da je dovoljno imati u vidu probleme sa snabdijevanjem prirodnim gasom.

Takvih problema biće sve više, i ne samo sa gasom, kaže Ljubiša:

"Ako bi se sredstva od dokapitalizacije Elektroprivrede iskoristila za izgradnju novih izvora električne energije, na primjer hidroelektrana na Morači, ili termoelektrane Pljevlja 2, elektroenergetski sistem Crne Gore bi i dalje mogao biti u većinskom vlasništvu. Hidroelektrana ima životni vijek sa zamjenom opreme do sto godine, a termoelektrana do 40 godina. Da je država Crna Gora u posljednjih 25 godina dozvolila Elektroprivredi tržišnu cijenu električne energije, ili bar približno, Elektroprivreda je iz vlastitih sredstava mogla izgraditi nove izvore električne energije, ne samo za zadovoljenje vlastitih potreba već i za izvoz električne energije."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG