Dostupni linkovi

Desertifikovani policajci traže iseljenje iz zemlje


Protesti desertifikovanih policajaca, 09. jun 2008. Foto: Marija Arnautović

Preko 200 policajaca koji su odlukom Međunarodnih policijskih snaga u BiH, prije šest godina ostali bez dozvole za rad, zatražilo je od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta - križa, da im omogući iseljenje iz zemlje. Razlog za apel ovoj instituciji je, kako navode, što su im u BiH ugrožena osnovna ljudska prava, jer se nisu vratili na posao, iako je na to upućivala tzv. "predsjednička izjava" Vijeća sigurnosti UN.

Predsjedništvo Vijeća sigurnosti je u aprilu 2007. godine ukinulo doživotnu zabranu rada na policijskim poslovima za ove osobe, te definisalo zahtjeve na osnovu kojih su vlasti u BiH trebali utvrditi neophodne pravne uslove za provedbu izjave.

Nakon brojnih protesta, štrajka glađu i razgovora sa domaćim i međunarodnim predstavnicima, desertifikovani policajci u Bosni i Hercegovini odlučili su se na posljednji korak - iseljenje iz države u kojoj su rođeni.

Radi se o 598 policajaca koji su 2002. godine, u okviru policijske reforme, odlukom IPTF-a ostali bez posla. Uprkos predsjedničkoj izjavi Vijeća sigurnosti UN-a od prošle godine, u kojoj se navodi da ih domaće vlasti moraju vratiti na posao, to se nije desilo. Njih više od 200, zbog ugrožavanja osnovnih ljudskih prava, od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta traže iseljenje.

Predsjednik Saveza desertifikovanih policajaca Bosne i Hercegovine Jovo Šinik kaže da je to jedini način da oni i njihove porodice prežive, te da je njihov vapaj da odu u treće zemlje, opravdan:

„Jedini način, na poziv Komiteta Crvenog krsta Ženeve, da nas evidentira kao grupu životno ugroženih ljudi.“

Član Saveza Kemal Kobilica:

„Da nekako zbrinemo svoje porodice, pa nije bitno gdje. Ako, na primjer, dozvoljavaju „alžirskoj grupi“, u Australiji im nude utočište, zašto ne bi i mi išli. Mi bar nismo nikad nizašto osumnjičeni, nismo nikad ni procesuirani, nismo nikad pismeno pomenuti, niti disciplinski kažnjavani. Mi smo nevini i pošteni ljudi. Zašto ne bi našim porodicama pomogli? Cilj nam je da mi idemo i da mi riješimo svoje pitanje, a ne da nam više drugi rješavaju.“

Iako u Savezu desertifikovanih policajaca BiH gotovo da su ubijeđeni da će dobiti papire da odu iz BiH, šef delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u BiH, Henry Fournier, kaže da je to nemoguće.

Iako shvata njihove probleme, Furnier smatra da ih mogu riješiti samo domaće vlasti, a da vize za iseljenje ne daje Crveni krst, već ambasade:

„Želim da kažem da situacija ovih ljudi nije fer i da je puno vremena prošlo, a da nije pronađeno rješenje. Ali, s druge strane, moram reći da to nije problem koji pokriva mandat djelovanja Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Ja sam ih na sastanku prošle godine savjetovao šta treba da urade i kontaktirao sam delegaciju Evropske komisije u BiH. Ali, koliko ja razumijem, ovo što se dešavalo, mislim da konačno rješenje treba da bude pronađeno ovdje, na lokalnom, odnosno entitetskom nivou. Što se tiče njihovog zahtjeva da odu u treće zemlje, ponovo moram reći da im ne mogu pomoći, jer to nije naš mandat."

O zahtjevu da se desertifikovani policajci žele iseliti, upoznato je i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u BiH. U ovoj instituciji kažu da su uradili sve da im pomognu, tražeći od entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova da ih vrate na posao.

Šefica Odjela za ljudska prava pri Ministarstvu, Saliha Đuderija, navodi da nemaju ingerencije da sami riješe ovaj problem:

„Dugotrajnost rješavanja ovog problema je nešto što ove ljude stavlja u vrlo tešku poziciju. Mi smo, kao Ministarstvo, uvijek podržavali da se to pitanje što je moguće prije i efikasnije riješi, kako bi veliki broj na kraju riješio svoj radno-pravni status. Teško je komentarisati. Dužina rješavanja njihovog problema je nešto što je sasvim realno i što ih dovodi na vrlo nisku socijalnu poziciju. Mi smo jednom čak uspjeli da pomognemo materijalno njihovim udruženjima, jer teško je djelovati Ministarstvu za ljudska prava zato što mi imamo koordinirajuću ulogu, i možemo davati preporuke i mi smo to uvijek na neki način davali, jer je njihov radno-pravni status u suštini bio vezan za njihove poslodavce, a to su Ministarstva unutrašnjih poslova.“

Policajci o svojoj namjeri da se isele, upoznali su i predstavnike vlasti u BiH. Kažu da do septembra, kada očekuju da će dobiti potrebne papire za iseljenje, neće protestvovati.

Podsjećamo, da je odluku o njihovom vraćanju na posao entitetskim vlastima uputilo i Vijeće ministara BiH.

Istovremeno, u predsjedničkoj izjavi Vijeća sigurnosti UN-a utvrđeni su uslovi prema kojima se desertifikovanim policajcima ukida doživotna zabrana rada u institucijama za provođenje zakona, te izjednačavaju njihova prava sa ostalima u BiH.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG