Dostupni linkovi

SNV uputilo zahtjeve Vladi i ministarstvima


Srpsko nacionalno vijeće uputilo je nekoliko zahtjeva Vladi i ministarstvima prosvjete i kulture po osnovu prava koje imaju manjinske nacionalne zajednice. Osim udžbenika i srpskih odjeljenja Srpsko nacionalno vijeće traži i korekciju nacionalne zastupljenosti u ministarstvima, finansiranje izgradnje srpskih kulturnih institucija i tako dalje. Sve to ponovo otvara suštinsko pitanje - da li su Srbi u Crnoj Gori manjinska zajednica koja na osnovu toga može da koristi sva prava.

Među zahtjevima Srpskog nacionalnog vijeća su da se poveća broj Srba u državnim institucijama, posebno u Ministarstvu prosvjete, da se na posao vrate ranije otpušteni profesori srpskog jezika, da se formiraju posebna srpska odjeljenja u školama i izrade udžbenici na srpskom jeziku. Takođe, Srpsko nacionalno vijeće traži da ministarstva prosvjete i kulture finansiraju izgradnju objekata Srpskog kulturnog centra i Srpskog narodnog pozorišta. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović kaže da će to biti zahtjevi ove organizacije na predstojećim sastancima koje najavljuju sa ministrom prosvjete i ministrom kulture. Vuksanović kaže da sve navedeno pripada srpskoj nacionalnoj zajednici i da je u skladu sa Ustavom i zakonima:

"Zato smo potpuni optimisti u vezi sa tim, a to je obećanje premijera na premijerskom satu kada je obećao da će u odnosu na srpski narod ispoštovati sva ona Ustavom zagarantovana prava koja slijede iz toga."

Komentarišući ove zahtjeve pomoćnik ministra prosvjete Marko Jokić kaže da će predstavnici ministarstava razgovarati sa Srpskim nacionalnim vijećem o navedenim zahtjevima, međutim, kada je riječ o, na primjer, zapošljavanju otpuštenih profesora srpskog jezika samo sud u tom slučaju može da donese odluku. Što se tiče drugih zahtjeva veoma će biti teško ispuniti ih više od onoga što zakoni i program propisuju. "Na primjer, školski programi su kreirani tako da za istoriju nacionalne zajednice mogu kreirati 20 odsto programa čime bi bilo obuhvaćeno ono što je važno za tu nacionalnu zajednicu", kaže Jokić:

"Ne znam da li to koriste u Crnoj Gori, imaju pravo i Albanci i Hrvati, svi, ali bi bilo izuzetno teško u promjeni makar da pravimo separatna odjeljenja jer je dosta teško znati, na kraju kada je bio popis stanovništva on je tajan, tako da ja za moje komšije ne znam ko se kako nacionalno izjasni. Teško će se znati ko bi htio da uči sam ta dva predmeta od kojih jedan samo razlikuje 20 posto, a drugi koji se neznatno razlikuje, ako je u pitanju srpski jezik ili budući crnogorski jezik svakako znamo da su to bliski jezici i postojaće određene razlike."

Jokić ocjenujuje da ni sadašnjim planovima i programima nije ugroženo ničije nacionalno osjećanje.

Nakon ovih zahtjeva Srpskog nacionalnog vijeća prema ministarstvima, a koji pripadaju oblasti prava manjinskih zajednica ponovo se otvara pitanje da li su Srbi u Crnoj Gori manjina i koliko se Srba u Crnoj Gori osjeća manjinskim narodom? Na to pitanje do sada niko nije dao eksplicitan odgovor, ali se zna da među samim političkim subjektima koji okupljaju Srbe ne postoji jedinstven stav o tome. Naime, većina prosrpskih partija ne želi da Srbi u Crnoj Gori budu tretirani kao nacionalna manjina već isključivo kao konstitutivan narod. Komentarišući činjenicu da zakon dozvoljava i određenim društvenim subjektima koji okupljaju Srbe da koriste prava iz korpusa zakona o manjinama funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da od strane pojedinih političkih subjekata koji polažu pravo da predstavljaju nacionalne zajednice se zloupotrebljavaju normativni akti kojima je unaprijeđena zaštita manjinskih zajednica. Vuković kaže da zahtjevi predstavnika Srpskog nacionalnog savjeta mogu dovesti do situacije nacionalne izdijeljenosti Crne Gore što je u suprotnosti i duhu Ustava da je Crna Gora građanska država, a to po Vukoviću predstavlja opasnost po Crnu Goru:

"Nastave li se takvi zahtjevi i nastavi li se onako bolećiv odnos državnih struktura prema takvim zahtjevima, ako budemo kasnili sa zakonskom izradom ovih ustavnih rješenja osjećam određen strah da ćemo ući u velike probleme. U svakom slučaju, oni sada koriste nedovršenost pravnog sistema u Crnoj Gori, tumače te institute na svoj način i pokušavaju da ustavno konstituišu Crnu Goru kao državu nacionalnih zajednica, a to je koncept koji se morao povući kada smo radili novu ustavnu organizaciju Crne Gore s konceptom građanske države."

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG