Hrvatska vlada proglasila je krizno stanje u opskrbi prirodnim plinom, nakon što je Rusija od ponoći obustavila dostavu tog energenta Hrvatskoj. Kako prirodni plin zadovoljava otprilike četvrtinu hrvatskih energetskih potreba, a većina potrebnih količina crpi se sa domaćih nalazišta, rusko 'zatvaranje pipe' znači nešto manjak od nešto ispod 10 posto dnevnih potreba za energijom, što se za sada može nadoknaditi iz domaćih izvora i rezervi koje iznose 330 milijuna kubičnih metara plina.
Premijer Ivo Sanader nakon današnjeg sastanka sa čelnim ljudima proizvodnje i distribucije energenata.
„Razloga za paniku - nema, ali za ozbiljnost – ima. Sve ovo što radimo, plus naše skladište znači da imamo zaliha za tri tjedna, ali to naravno nije dovoljno. Želimo osigurati u energetskom smislu neovisnu Hrvatsku.“
Rusko-ukrajinski spor oko plina, prijetnje nestašicom i rusko prekidanje isporuke plina nisu od jučer. Kako je Hrvatska do sada rješavala taj problem, za naš radio govori profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić:
„Alternativa se rješavala proteklih nekoliko godina relativno tiho, interventnim uvozom iz Italije. Vjerojatno se radilo o libijskom i alžirskom plinu, jer je Italija plinovodima spojena na obje zemlje. To je bio interventni uvoz, uvijek obično oko Božića i Nove godine kada bi se uvezlo par desetaka milijuna kubika plina i to po masnim cijenama.“
Hrvatska bi se konačno morala okrenuti alternativnim pravcima, ali to se ne može preko noći, upozorava Dekanić - bilo da se radi o plinovodima, bilo da se radi o terminalu za ukapljeni plin, takozvanom LNG terminalu.
„Kada bi se LNG počeo graditi sutra, ide u pogon najranije 2013. godine, kada bi se svi ovi alternativni plinovodi od projekta 'Nabuco' nadalje počeli graditi sutra, oni ne idu u pogon prije 2017, 2018. ili 2019. godine, zavisno od količine skupljenih sredstava, međunarodnog konzorcija itd.“
Da je Hrvatska politika doista preinertna u osiguravanju sigurnije opskrbe plinom, da se zaključliti i iz današnje izjave predsjednika Mesića kako je još pred 6 godina sa katarskim emirom načelno dogovorio izgradnju terminala za ukapljeni plin na hrvatskoj obali Jadrana. Tada prijedlog nije prihvaćen, a da jest – aktualni bi problemi bili izbjegnuti , kazao je Mesić.
„Spremni su i sada ulagati u terminal, međutim kod nas se i dalje razmišlja o tome kako bi bilo da se stvori jedan konzorcij u kojem bi bile i europske i domaće firme i to se godinama razvlači, a ne povlači se nijedan potez. Katar odmah želi ići u investiciju, međutim ni sada nema odaziva. Ja ne znam zašto se to tako odugovlači – očito da nema strategije u razvoju energetike u Hrvatskoj.“
Hrvatski građani nisu uznemireni ruskom obustavom isporuke plina i ne boje se zime.
„Do sada nije tako bilo – uvijek pričaju da će biti loše, na kraju – tko zna, ali mislim da ipak – ne!“
„Je li vas strah?“
„Ne, pa bit će plina. Uvijek ga ima. Pa nedavno su naši našli neka nalazišta plina u Siriji najveća u zadnjih nekoliko godina.“
„Nije me strah, zato što imamo alternativno grijanje. Imamo zamjenu za plin ako dođe do nestašice.“
„Jeste li se počeli smrzavati?“
„Ne!“
„A bojite li se toga?“
„Ne bojim se. Imamo našeg plina za mjesec dana, pa dok se Ukrajinci i Rusi ne potuku, mi možemo biti sigurni.“
(...)
