Sretno u Novoj s otkazom u ruci! Takvu je 'čestitku', kako javlja Hrvatska televizija, prvog dana 2009. već primilo 200 radnika trgovačkog lanca Getro, 80-ak Tvornice duhana Rovinj, a očekuju je i u tvornici autodijelova i poljoprivrednih strojeva u labinskom Cimosu te svih 73 zaposlenih u pazinskom 'Textilesu', potvrđuje Darko Vidmar iz sindikata Istre i Kvarnera:
«Donesen je program zbrinjavanja koji je upućen, kako nama u sindikat, tako i Zavodu za zapošljavanje, ovdje u ispostavi Pazin.»
Što se tiče same blagdanske potrošnje, kriza na nju zasad nije bitnije utjecala i nije bitno smanjena, ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever:
«Ljudi su možda bili oprezniji što se tiče samog kupovanja darova, ali uvjereni smo da će u konačnici, kad se sve zbroji, ovogodišnji prosinac biti na razini potrošnje minule, prošle godine. Ali, procjenjujemo da neće doći do rasta, što se inače događalo i iz godine u godinu. Potrošnja je u prosincu bivala sve veća, a ove će godine stagnirati, što je pokazatelj da su ljudi zbog krize ipak bili oprezniji.»
Sever, međutim, procjenjuje da će recesija vrlo brzo mnogo ozbiljnije zakoračiti u Hrvatsku:
«Nitko ne zna što će se dalje događati sa cijenama hrane, što će se događati sa cijenama energenata jer, zapravo, Hrvatska za krizu nije spremna.»
Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević:
«Pa, kriza nas je zasad samo malo okrznula i ona će k nama, u nekim većim razmjerima, sigurno doći 2009. Mislim da se naša politička elita uopće za to ne priprema i kao da sve gledaju sa balkona, kao da se to dešava nekom drugom, a ne nama.»
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Branko Caratan probleme vidi i u odnosima sa susjedima, osobito Slovenijom:
«U ovom momentu odnosi sa Slovenijom su došli do kritične faze i pitanje je da li je i Slovenija toga svjesna. Naime, postoji opasnost da ti odnosi budu dugoročno i to veoma jako poremećeni. Slovenija i Hrvatska su međusobno vrlo jaki ekonomski partneri i poremećaj tih odnosa se mora odraziti i na ekonomiju obadvije zemlje. Trenutno, hrvatske političke elite rješavaju kratkoročne probleme, a ne dugoročne razvojne probleme. Primarno se brinu o opstanku na vlasti i očekuju da će se globalna ekonomska kriza sama po sebi riješiti i da će nas netko drugi spasiti.»
Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i ekonomski analitičar dr Mladen Vedriš:
«Bez obzira na ove prijepore i nesporazume s Europskom unijom, faktično gledano, hrvatsko je tržište tržište Europske unije gdje ostvaruje preko tri četvrtine vanjskotrgovinske i turističke razmjene. Znači, naša sudbina je biti uspješan na tim tržištima i kroz to ostati, zapravo, 'na nogama' kod kuće. Prema tome, naša politička elita, bilo na vlasti ili oporbi, mora biti svjesna da je Hrvatska imala sreću, a i dobru politiku Središnje banke, da je izbjegla onaj prvi udar. Znači, nije bilo pogrešnih plasmana, lakomih kredita itd. Ali, ovaj drugi krug problema koji dolazi iz realnog sektora je dublji i teže rješiv.»
Dr Vlasta Kroflin -Fišer iz Gfk, Centra za istraživanje tržišta:
«Čak 37 posto hrvatskog pučanstva smatra da će u početku 2009. živjeti lošije, 43 posto smatra da će živjeti isto, a svega 17 posto ocjenjuje da će im biti bolje. Čak 23 posto smatra da će morati štedjeti na prehrani, što je žalosno.»
I u našoj anketi građani procjenjuju da im 2009. neće biti laka:
„Gore, gore, svakako. Ma, s obzirom na ovu financijsku krizu bojim se da će biti puno otpuštanja, gubitaka radnih mjesta. Gledamo što će biti s brodogradilištima, ma grozno...“
„Ma, prošli smo mi i puno teže stvari u našoj nedavnoj prošlosti i mislim da neće biti baš sve tako crno.“
„Bolje biti pesimist da se čovjek ne razočara.“
„Nisam ja razočarana, ja sam, kako kaže moja prijateljica,'skomirana'...! Znate, nit' sam tužna ni ništa, jer vidim da sve tone i meni je sad tako sve –ravnoooooooo.“
