Dostupni linkovi

Bosna i Hercegovina neće biti izuzetak u 2009. godini kada je riječ o ekonomskoj krizi koja je pogodila sve zemlje u svijetu. Uprkos toj činjenici, Vijeće ministara BiH tek će u ovoj godini početi razgovore sa Svjetskom bankom o ublažavanju posljedica ekonomske krize.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Nikola Špirić, za naš program kaže kako se o krizi ne može govoriti ako ne zna koje oblasti će najviše ona pogoditi:

„Ja ne mogu da shvatim da ljudi govore o mjerama ako ne postoji procjena na koje će se sektore to u prvoj fazi odraziti i na koji način se možemo boriti protiv toga. Postoje razmišljanja da obezbijedimo jednu kreditnu liniju za podršku upravo sektorima koji će biti pogođeni. Ali, da ja ne bih prije vremena govorio o tome, moramo sačekati jednu analizu koju će raditi Svjetska banka sa Direkcijom za ekonomsko planiranje. Nakon toga ćemo razgovarati o mjerama koje se mogu, u skladu sa ustavnim nadležnostima, poduzeti.“

Za razliku od državne, entitetske vlade su još krajem godine pripremile neke od socijalnih programa koji će pomoći privredi i građanima kako bi se ekonomska kriza ublažila. Tako su predstavnici Vlade Federacije BiH, Sindikata BiH i Asocijacije poslodavaca BiH potpisali u decembru Socijalni sporazum. Predsjednik Vlade Federacije, Nedžad Branković, smatra da će se na ovaj način stvoriti i dobar poslovni ambijent:

„Identificirali smo mjere koje će imati svoju dinamičku razradu – koje su kratkoročne, koje su srednjeročne, koje su dugoročne. Identificirali smo konkretne projekte i poteze kojima treba da reformišemo naš ukupan poslovni ambijent, definisali konkretne zadaće kako ćemo pomoći vlastitoj privredi i ono, što je veoma važno u svemu tome, da održimo određeno stanje socijalnog mira, socijalne egzistencije.“

Socijalni partneri na području Federacije BiH jedinstveni su i u ocjeni kako je neophodno izvršiti analizu rada administracije na svim nivoima vlasti i u tom segmentu smanjiti broj zaposlenih. Za višak radnika u administraciji pripremiće se odgovarajući programi socijalnog zbrinjavanja. Prema riječima predsjednika Sindikata BiH, Edhema Bibera, radnici u proizvodnji ne trebaju brinuti ni za posao, ni za svoj životni standard, a strahovati ne trebaju ni penzioneri.

„Mi očekujemo, prije svega, da se što prije zaštiti najniža plata. Čini se da je u protekloj godini došlo do povećanja troškova života. Mi očekujemo da će se usklađivanje vrlo brzo desiti – kad je u pitanju najmanja plata, a ove plate smo vezali na rast GDP-a, industrijske proizvodnje i svega ostalog.“

Finansijska podrška firmama koje će biti pogođene ekonomskom krizom stići će od Razvojne banke Federacije, koja će za ove namjene osigurati 100 miliona konvertibilnih maraka, kaže predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH, Nihad Imamović:

„Ako država pomaže privredi i ako je Sindikat to sa razumijevanjem prihvatio, onda je naša obaveza da učestvujemo u realizaciji ovih mjera i svih ovih dogovora koje smo u prethodnom periodu dogovorili.“

I u Republici Srpskoj smatraju kako u ovoj godini trebaju biti usmjereni ka saniranju posljedica ekonomske krize. U tom smislu, Vlada ovog bh. entiteta planira rast bruto društvenog proizvoda u iznosu od 6,4 posto. Pored toga, namjera Vlade je i da investira u Rafineriju nafte Bosanski Brod i Rafineriju ulja u Modriči. Predsjednik Vlade Milorad Dodik kaže i kako je stopa investiranja koju je ta institucija planirala za 2009. godinu 20 posto:

„Mi danas imamo na računima banke oko milijardu maraka za investicije, od toga 580 miliona za podršku zapošljavanja. Imajući u vidu globalna kretanja i krizu koja ide, mi smo odlučili da jedan dio tih sredstava koja su do sada bila isključivo usmjerena na podršku novom zapošljavanju, usmjerimo u sektor za održavanje zaposlenosti i da tamo intervenišemo sa stanovišta da preduzeća koja imaju veliku i intenzivnu zaposlenost, to i vrate.“

Uprkos obećanjima predstavnika vlasti da će se suprotstaviti ekonomskoj krizi, građani Bosne i Hercegovine kažu kako nisu optimisti kada je o tome riječ.

Sarajlije navode da ih je kriza već pogodila i u 2008., a većina njih zbog toga je Novu godinu dočekala kod kuće:

„Možda kriza nije konkretno za mene, ali za većinu ljudi jeste. Većina ljudi je otkazala slavlje Nove godine bilo van naše države, bilo na planinama. A što se tiče šopinga za Novu godinu, sreća pa imaju ova sniženja 50 posto, pa ljudima koliko-toliko odgovara.“

„Ova zemlja je već u krizi, tako da, ko je dosad bio u krizi, još će gore osjetiti, još će više osjetiti. Oni koji nisu, osjetiće vjerovatno. Mi imamo veće probleme od ekonomskih i svjetske krize. Ha, ha, imamo NAŠU krizu.“

„Ne znam šta da vam kažem. I jeste i nije, pošto je moja porodica obična radnička porodica, pa je imala neke krize, a ja sam prestao raditi, jer se liječim. Sve u svemu, ima i nema.“

„Ja mislim da je ipak velika kriza. Samo funkcioneri na visokim položajima, kao što je Predsjedništvo, ta gospoda imaju, uživaju, a niža klasa – to je stvarno žalosno.“

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG