Dostupni linkovi

U Bosni i Hercegovini su podijeljene reakcije na odbijanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da se sastane sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Vukom Jeremićem tokom njegove posjete BiH. U Srbiji je, međutim, Komšićev potez prošao manje primjećeno, ali su i tu reakcije različite.

Reakcije bosanskohercegovačke javnosti podijeljene su kada je riječ o odbijanju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da primi ministra inostranih poslova Srbije Vuka Jeremića. Najviše polemike izazvao je razlog koji je Komšić naveo u svom saopštenju. On smatra da je „Jeremić u BiH trebao doći sa Ilijom Jurišićem, pogotovo u vrijeme Božića". Na taj način, kako je pojašnjeno iz njegovog kabineta, izražava protest zbog toga što srbijanske vlasti odbijaju pustiti bivšeg tuzlanskog ratnog zvaničnika Iliju Jurišića da se brani sa slobode u sudskom postupku što se protiv njega vodi u Beogradu.


Komentarišući ovakav Komšićev stav, pravni ekspert Miroslav Mikeš navodi da u svim civilizovanim i modernim državama nekoliko stotina godina postoji podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku:


„Ministar vanjskih poslova u svakoj civilizovanioj zemlji parlamentarne demokratije je sastavni dio vlade, što znači da predstavlja izvršnu vlast, tako da bi čak i gospodinu Komšiću trebalo da bude jasno da je pravno neizvodljivo da ministar vanjskih poslova izvede iz pritvora osobu protiv koje se vodi krivični postupak i dovede u drugu državu. To samo, po ne znam po koji put, govori o kredibilitetu gospodina Komšića i mislim da će on biti zapamćen kao jedna tragična epizoda i minorna ličnost u političkom životu BiH.“


Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić kazao je danas tokom posjete Sarajevu da nema namjeru da doprinese politizaciji slučaja Ilije Jurišića jer je to pitanje u domenu pravosudnih organa:


„Ja ne mogu da povedem gospodina Jurišića sa sobom. Meni je jako teško kao predstavniku izvršne vlasti da se mešam u rad pravosuđa.“


Jeremić je o slučaju Jurišić razgovarao i sa svojim bh. kolegom Svenom Alkalajem:


„Zamolili smo da Vlada i pravosudni organi, odnosno nadležno Ministarstvo pravde razmotre mogućnost da se gospodin Ilija Jurišić brani sa slobode.“


Ne treba uvjetovati susrete

Bivši član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić smatra kako Komšićev postupak nije državnički:


„Trebao je da primi ministra vanjskih poslova Srbije. Ne treba nikada bilo čime uvjetovati susrete i razgovore. Onda nema nikakvih razgovora. Ako ćemo danas mi uvjetovati, sutra oni - kad ćemo sjesti i razgovarati i rješavati probleme, pa i problem Jurišića?“


Poslanik u državnom Parlamentu Slobodan Šaraba kaže da je odbijanje da primi šefa diplomatije Srbije, samo još jedan u nizu skandaloznih poteza člana Predsjedništva Željaka Komšića:


„Odbiti da nekoga primite ko dolazi u vašu kuću nije običaj na ovim prostorima i ja mislim da se gospodin Komšić pokazao prvo kao loš domaćin, a sa druge strane se pokazao i kao loš diplomata.“


Poslanik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović ima lične simpatije prema Komšićevom postupku jer se, kako kaže, krivični postupak koji se vodi protiv Ilije Jurišića u Beogradu vodi mimo normi i pravila. Ipak, Džaferović smatra da bosanskohercegovački zvaničnici moraju poštovati diplomatska pravila ponašanja:


„BiH u obavljanju bilateralnih odnosa sa svim zemljama na svijetu mora da se ponaša u skladu s određenim diplomatskim klauzulama. I ako već Predsjedništvo BiH ima stav da neće biti prijema zbog toga što ta posjeta nije na vrijeme najavljena, onda mislim da je bio suvišan ovaj dodatni komentar gospodina Komšića.“

Bez tog pritiska domaćih vlasti prema Beogradu ne može se Iliji Jurišiću pomoći pravnim putem.
S druge strane, iz Fondacije Istina Pravda Pomirenje stiže podrška članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću. Sinan Alić:

"Bez tog pritiska domaćih vlasti prema Beogradu ne može se Iliji Jurišiću pomoći pravnim putem. Iako smo mi mislili da je to pravna bitka, očigledno tu ima puno političkih igara. I zbog toga pozdravljamo napor i pozivamo sve političare iz BiH, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju, ako dočekuju nekoga iz Beograda ili ako idu u Beograd da postave pitanje Ilije Jurišića.“


Postupak člana Predsjedništva Željka Komšića u zapećak je sklonio bitne teme o kojima su danas u Sarajevu dva ministra razgovarala. Novinare je, naime, više zanimalo šta ministri misle o Komšićevoj izjavi nego hoće li se susjedski odnosi dvije zemlje i dalje razvijati.

Svađe remete međudržavne odnose


Odbijanje člana Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića da se u Sarajevu sastane sa ministrom spoljnih poslova Srbije Vukom Jeremićem u političkoj javnosti Srbije nije izazvalo posebne reakcije, a deo političara okupiran skupštinskim dešavanjima nije ni čuo za ovaj slučaj. Kao i u mnogim drugim unutrašnjim i spoljnopolitičkim pitanjima, politička javnost u Srbiji, odnosno njene partijske elite, podeljene su i u pogledu tumačenja postupka člana bosanskohercegovačkog Predsedništva Željka Komšića.


Partijski kolega Vuka Jeremića, poslanik Demokratske stranke, Srđan Milivojević Komšićevu reakciju vidi kao ishitrenu i nepromišljenu. On smatra da "svaka svađa remeti i onako krhke odnose između Srbije i bivših jugoslovenskih republika":


"Mislim da je mnogo više potrebna dobra volja i spremnost na saradnju, da je mnogo više potrebno sluha i razumevanja. Pogledajte šta se u ovom trenutku dešava između Slovenije i Hrvatske, jedan sasvim bespotreban konflikt. U ovom trenutku takva ishitrena reakcija gospodina Komšića za mene je takođe nepromišljena – mislim da je potrebno mnogo više razuma."


Očekivana je i reakcija Koštuničine Demokratske stranke Srbije. Zoran Šami:

Vuk Jeremić
"Ovakve stvari se vrlo često dešavaju sa našim susedima i bojim se da njihovo ponašanje zapravo ne zavređuje nikakav komentar."


Nešto izbalansiraniji prisup oseti se u reakciji Balinta Patora iz Saveza vojvođanskih Mađara, koji podseća na poruku predstavnika Evropske unije političarima regiona – da bez međusobne saradnje nema ni pristupa Uniji:


"Približavanja Evropskoj uniji nema bez odomaćivanja evropskih vrednosti u Srbiji i regionu, a jedno od prvih načela Evropske unije jeste upravo regionalna saradnja. Dakle, to bi trebalo da shvate političari i u Srbiji i u drugim zemljama."


Ono što se redovno javlja kao najveći kamen spoticanja u regionu je pitanje krivice za ratne zločine, i zbog toga Srđan Milivojević poručuje:


"Najpogrešnija stvar koju možemo uraditi mi u Srbiji, ali i ljudi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, jeste da kažemo kako mi naše hapsimo, a da niko ne obraća pažnju na to šta su oni nama uradili. Nemojmo upirati prstom jedni u druge i govoriti šta je neko uradio onom drugom, hajde da svako pre svega reši problem sopstvenog nasleđa i sopstvenih zločinaca. Jer, ja kao Srbin pravoslavne vere zaista ne mogu da stanem u red za pričešće sa ljudima koji su streljali nevine mladiće u Srebrenici ili onu decu pobili pred televizijskim kamerama. Mislim da to osećanje sa mnom deli bilo koji građanin Bosne i Hercegovine, bio on Bošnjak, Srbin ili Hrvat, ali i svaki normalan građanin Hrvatske."

Nesumnjivo je da je Vuk Jeremić učinio sve da dobre odnose sa susedima pokvari.
U Srbiji nisu, međutim, retka ni mišljenja da je, upravo, Vuk Jeremić svojim postupcima i neprimerenom diplomatskom retorikom, poslednjih nekoliko meseci, proizveo takav odnos i neblagonaklon stav političara i javnosti u regionu. Zoran Ostojić, Liberalno demokratska partija:


"Nesumnjivo je da je Vuk Jeremić učinio sve da nešto što je osnovna evropska vrednost, a to su dobri odnosi sa susedima, da to pokvari. Pokvario je odnose sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom i Hrvatskom. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija su jedine zemlje sa kojima imamo trgovinski suficit, a, uz njih, u Hrvatsku jedino možemo da putujemo bez viza."


Balint Pastor:


"Mislim da se gospodin Jeremić ponekad ponaša kao da je ministar za Kosovo i Metohiju, a ne ministar inostranih poslova Srbije, što nije uvek dobro. Ne kažem da ministar spoljnih poslova ne bi trebalo da radi na očuvanju teritorijalnog integriteta naše zemlje, ali je vrlo loše što u fokusu spoljne politike Republike Srbije skoro isključivo stoji Kosovo i Metohija i na kraju 2008. godine."


Liberalno demokratska partija čak je i upozorila ministra Jeremića da "neće sedeti skrštenih ruku" i da neće dozvoliti da neko dovodi u pitanje evropski put zemlje i svih mladih. Zato, Zoran Ostojić zaključuje:


"Kada bi me neko pitao koje je ministarstvo najviše uradilo, rekao bih da je Ministarstvo spoljnih poslova sa Vukom Jeremićem na čelu uradilo najviše, ali najviše lošeg. Kada bi me neko pitao koje je ministarstvo najmanje uradilo, rekao bih da je Ministarstvo spoljnih poslova sa Vukom Jeremićem na čelu uradilo najmanje dobrog."
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG