Dostupni linkovi

Crnogorci iduće godine u misiji u Avganistanu


Kabul

Priča o NATO-u sve češće je tema crnogorskih zvaničnika, što se tumači kao pojačana kampanja zbog još nezadovoljavajuće podrške u domaćem javnom mnjenju. Tako je ministar odbrane na godišnjoj konferenciji za novinare utvrdio kako bi, ukoliko bi NATO na narednom samitu u Strazburu odborio Crnoj Gori zahtjev za članstvo, to bilo izuzetno važno, jer bi se ubrzale reforme u sistemu odbrane.

U medicinskom timu Vojske Crne Gore koji će biti angažovan u mirovnoj misiji Ujedinjenih Nacija u Avganistaru nalaziće se ljekar i dva medicinska tehničara koji će svoju dužnost obavljati u Kabulu. Prema riječima ministra odbrane Bora Vučinića, u Avganistanu će učestvovati i još jedan tim od tri člana, a rotacija će trajati šest mjeseci, a prvi tim će poći u avgustu iduće godine. Njihova obuka je u toku, a Vučinić ne očekuje probleme tokom boravka ovih timova u Avganistanu:

"Samo obuka nije završena i ona će trajati sve do njihove pune osposobljenosti da idu na taj odgovoran zadatak. Parlament je o tome donio odluku i da će vjerovatno sve to proteći uspješno. Nadamo se da neće biti nekih problema i iskustva koja su do sada prisutna u prisustvu drugih misija i predstavnika drugih zemalja upućuju na to da nije bilo nekih ozbiljnijih problema kada je riječ o medicinskim timovima koji su do sada učestvovali u Vojnoj bolnici u Kabulu u Avganistanu."

Parlament je nedavno odobrio odlazak medicinskih timova u mirovnu misiju u Avganistanu. Angažman u ovoj misiji Crnu Goru će koštati oko 45.000 eura. Govoreći o prednostima učešća u misijama, ministar Vučinić kaže da su to profesionalno iskustvo, ali i finansijski benefiti:

"Licima i našim pripadnicima koji izražavaju, a već se sada nalaze na nivou otprilike zainteresovanih 30 posto, kroz anketu koju smo sproveli u Vojsci Crne Gore, dajemo poseban status. To će biti ne samo kroz njihove finansijske benefite, nego i ukupnu profesionalnu dograđenost koju će imati kroz učešće u mirovnim misijama, pa će imati vjerovatno i tu privilegiju da u odnosu na ostale budu u poziciji da brže rješavaju svoje egzistencijalna pitanja ovdje u Crnoj Gori. Naravno da moramo voditi računa i o njihovim porodicama."

Dio javnosti veoma teško prihvata učešće crnogorskih vojnika u mirovnim misijama, kao što se teško prihvata pristupanje Crne Gore NATO alijansi. I dio političkih subjekata je tokom protekle rasprave o učešću u vojnim misijama izrazio negodovanje u parlamentu, ali su imali razumijevanja za učešće ljekara u ovom misijama. O pripremi timova i o medijskim natpisima da oni koji odlaze u takve misije moraju da napišu i testament, načelnik Generalštaba viceadmiral Dragan Samardžić kaže:

"U tom periodu je nabavka opreme, sklapanje ugovora sa osiguravajućom kućom gdje bi oni bili u potpunosti pokriveni osiguranjem u svim slučajevima i mi smo to u dogovoru, s obzirom da taj tim treba da ide sa Hrvatskom, Albanijom i sa Makedonijom da prikupimo sva iskustva od njih radi raspisivanja preciznog tendera i sve ono što je praksa i u drugim zemljama biće urađeno i prema našim ljudima. Za sada nije potpisivan nikakv testament, oporuka i tako dalje, ali obzirom da je to praksa u svim zemljama u svijetu kada se ide u nekim mirovnim misijama vjerovatno ćemo i mi ispoštovati sve te papire koji su neophodni prije upućivanja da ljudi popune."

U Ministarstvu su zadovoljni odzivom vojnika koji žele da učestvuju u mirovnim misijama u svijetu, a pomoćnik ministra za politiku odbrane Draško Jovanović očekuje da nakon prvog povratka se još više poveća broj onih koji će se dobrovoljno javiti za učešće u misijama, pa je to ilustrovao primjerom iz susjedne Hrvatske:

"Hrvati su morali da donesu propis da niko ne može više od tri puta u misiju zato što je to interes za odlazak u misiju, tako da će se u Crnoj Gori vrlo brzo shvatiti što su to misije sa povratkom prvog tima."

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG