Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bilo bi logično što prije raspisati izbore


Sa univerzitetskim profesorom iz Podgorice i bivšim diplomatom, Svetozarom Jovićevićem, razgovaramo o aplikaciji Crne Gore za ulazak u EU, kao i o mogućnosti raspisivanja izbora u prvoj polovini naredne godine i pregrupisavanju opozicionih stranaka.

Jovićević: Naravno da je važno za Crnu Goru to što smo napravili taj korak, ali nisam sklon nikakvoj euforiji. To je samo prvi korak, jedan početak, i od toga ne treba praviti ništa više od toga nego što to jeste. Ono što me čini vrlo obazrivim jeste što do kraja nisam siguran u spremnost ove vlasti da napravi i one dublje i stvarne korake ka evropskoj integraciji i ispunjenju onih silnih i prekobrojnih uslova koje ta integracija nameće. Vlast sigurno želi integraciju, ali je napravila ovaj korak kao više taktički potez i to baš u ovom trenutku kako bi otklonila dileme oko toga da li hoćemo ili nećemo da se pridružimo Evropskoj uniji. Učinila je to kao osnovu za odnose prema sopstvenom javnom mnijenju, ili biračkom tijelu. Šta će biti, kada će biti i koliko će se uslovi brzo ispunjavati, ostaje da se vidi. Na to uvijek može da se sačeka i uvijek to može da se opravda nekim drugim razlozima. Sada može punih usta da se obrati sopstvenoj javnosti i da kaže kako ubrzanim koracima idemo ka Evropskoj uniji i sve sumnje u naše namjere nisu opravdane.

Tu se odigrava neka mala drama jer se mijenjamo iz dana u dan i pitanje je da li će Evropa prihvatiti takvu aplikaciju ili ne, ili će je prosto odložiti. To je do zadnjeg časa bilo krajnje neizvjesno. Nisam siguran da se iza svega toga ne krije neka vrsta političke igre.

RSE: Šta će se u međuvremenu, dok traje taj fazni proces sticanja kandidature, desiti na političkoj sceni Crne Gore? Hoće li se vlasti, s obzirom na te okolnosti, ipak odlučiti za izbore u prvoj polovini godine, uzimajući u obzir i ekonomsku krizu i turbulencije u opoziciji, kao i rezultate istraživanja koji pokazuju rast rejtinga DPS-a, a koji je blizu apsolutne većine?

Jovićević: Sasvim prirodno bi bilo da vlast u najskorije vrijeme, recimo u prvom tromjesečju sljedeće godine, organizuje izbore. Mnogi su motivi koji upućuju na to. Očekuje se kriza i ona je već na vratima. Bilo bi logično da vlast, koristeći situaciju gdje je opozicija u velikoj mjeri poljuljana i dezorganizovana, organizuje izbore što prije, prije kulminacije krize. Kako stvari stoje, u to nisam siguran.

Izgleda da smo već odavno kao društvo ušli u jednu fazu letargičnosti, u kojoj skoro da niko ne brine ni o čemu drugom osim o onome što ga tangira ovog časa i ovog dana. Dublje razmišljanje o sudbini društva, o tome šta će biti sa tom državom za koju smo se tako zalagali i kako sve to može uticati na njenu sudbinu, izgleda da nikoga mnogo ne interesuje. Kod takvog stanja svijesti, nisam siguran da će vlast uopšte doći do zaključka da treba da održi izbore prije kulminacije te krize, ili prije onog roka koji je zakazan...
Nakon izbora u Kotoru i nakon krajnje benigne reakcije javnosti na sve ovo što se zbiva, ili što nam predstoji, vlast nema mnogo razloga da strahuje za svoju poziciju. Izgleda da smo već odavno kao društvo ušli u jednu fazu letargičnosti, u kojoj skoro da niko ne brine ni o čemu drugom osim o onome što ga tangira ovog časa i ovog dana. Dublje razmišljanje o sudbini društva, o tome šta će biti sa tom državom za koju smo se tako zalagali i kako sve to može uticati na njenu sudbinu, izgleda da nikoga mnogo ne interesuje. Kod takvog stanja svijesti, nisam siguran da će vlast uopšte doći do zaključka da treba da održi izbore prije kulminacije te krize, ili prije onog roka koji je zakazan.

RSE: Da li će DPS na te izbore izaći sama ili ponovo sa SDP-om, posebno nakon oštrijeg mimoilaženja u Kotoru? Šta će, po vama, biti ključno u opredjeljivanju DPS-a i koliko je tu SDP-u ostalo manevarskog prostora za odlučivanje?

Jovićević: Tu nikakve principijelnosti nema ni s jedne ni s druge strane. Svako će gledati svoj interes. Sve ukazuje na to da bi DPS, ako ankete koje oni konstantno sprovode ne pokažu drugačiju poziciju, mogao da osvoji vlast sam, ili eventualno da neke mrvice podijeli sa nekom od manjinskih partija. DPS će to učiniti sa SDP-om samo ako bude morala. S druge strane, SDP, nakon iskustva koje ima u Kotoru, gdje je on silno želio u jednom od svojih uporišta da pokaže da se bez njega ne može, da pokaže svom većem koalicionom bratu da su oni sitni bez SDP-a, pokazalo se sasvim suprotno. To je defakto jedan ozbiljan politički poraz vrha SDP-a. Kako će se oni dalje ponašati?

Naravno, veći koalicioni partneri će tražiti da oni malo manje dižu glavu, da postavljaju manje zahtijeva, da manje problema prave oko nekih vrlo principijelnih stvari - kao što je privatizacija ili koncesije. Sada, koliko mogu procijeniti, SDP će tu biti mnogo mirniji nego što je do sada bio.

RSE: Osim pukotina u Pokretu za promjene dolazi do ozbiljnijih promjena u srpskom političkom taboru. SNS pokušava da se otarasi radikalnih struktura Srpske liste i da se transformiše u modernu stranku desnog centra. Ako je taj proces suštinski, otvara li to mogućnost za neko novo pregrupisavanje opozicionih stranaka, koje bi moglo potencijalno da naudi vlastima?

Jovićević: To je lakše reći nego učiniti. Jedna stranka koja se dugo ili sve vrijeme zalagala za nešto što je isključivo nacionalni motiv, koja se zalagala vrlo zdušno protiv samostalnosti sopstvene države, neće lako ubijediti birače da je to suštinska i stvarna promjena. SNP je taj proces započeo mnogo ranije u svojim političkim identifikacijama i nije bio toliko rigidan koliko Srpska narodna stranka. I sada to nije taj prijelaz od partije nacionalne orjentacije ka partiji građanske profilacije, nije je to ni malo jednostavno. Taj proces nije završen kod SNP-a i dovoljno je da se desi nešto kao priznanje Kosova ili nekakav miting na tu temu, pa da se pokaže da ta transformacija još uvijek ni kod SNP-a nije završena, a kamoli kod SNS-a.

RSE: Da li to znači da vi ne vidite da se na opozicionoj sceni artikuliše neka stvarna alternativa vlastima u neko dogledno vrijeme?

Jovićević: Za sada, na žalost ne. Posmatrači političke scene, kao i ja, već odavno smatramo, čak i za prethodne izbore, da je jedini mogući odgovor apsolutnoj dominaciji DPS-a bio da se pokuša formirati neka koalicija koja je građanske i više-građanske orjentacije, koja ne dovodi u sumnju nezavisnost države, ali koja je vrlo kritična prema ovakvoj vlasti. To je, čini mi se, bio pravi odgovor.

Umjesto toga uporno se nastojala formirati jedna šira koalicija. Takve pokušaje smo i sada imali, što je pokušaj apriori osuđen na neuspjeh. Obzirom da znam šta se zbiva unutar Pokreta za promjene, što je mnogo ozbiljnije nego što to možda nekome izgleda i što nije borba za primat i čelnu poziciju, kako sam shvatio, već se radi o principijelnim razlikama koje takođe neće biti brzo razriješene. Kada se to sve uzme u obzir, ne vidim u ovome trenutku mogućnost da se formira jedna relativno homogena i relativno jaka alternativa vlasti.
XS
SM
MD
LG