Dostupni linkovi

Povratak spor i neodrživ


Selo Strgačina, povratničke kuće koje još čekaju obnovu

Oko 40.000 raseljenih porodica još uvijek nije u svojim prijeratnim boravištima u BiH. Kuda ide povratak, pitali su u ponedjeljak na sastanku u Sarajevu predstavnici Saveza udruženja izbjeglica, raseljenih i povratnika upozoravajući na brojne probleme koji s jedne strane usporavaju povratak, a s druge - nikako da ga učine održivim.

Ni 13 godina nakon rata u BiH nije okončan povratak raseljenih lica u prijeratna mjesta življenja. Iako je od 1995. godine do danas obnovljeno 317.000 stambenih jedinica, još uvijek se u svoje domove nije vratilo više od 40.000 porodica. Jedan od njih je i Adil Bajić koji je prije rata živio u rodnoj Žepi:

"Tako sam zamislio da se neću nikad vratiti da legnem u svoju prostoriju, u svoju kuću. I naredio sam da me tamo ukopaju, makar da time mogu biti zadovoljan. Odvukao sam dva kontejnera, pokrio sam, ali nema života u kontejneru. Ako je zima, naložiš, rosa podrosi ozgor. A ako je sunce... Nema života u kontejnerima. A ja sam zamislio da ima."

Prema podacima državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u BiH je evidentirano više od 40.000 porodica beskućnika, jedan posto zaposlenih povratnika i oko 3.000 porodica koje žive u kolektivnim centrima. Prema podacima ovogodišnjeg projekta Saveza udruženja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u BiH „ Monitoring održivog povratka“, samo trećina povratnika živi u svojim domovima, a ukupno ih je registrovano više od milion.

Nedostatak osnovnih uslova za život povratnika predstavlja veliki problem, kaže pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić:

"Temeljna kočnica procesu povratku u BiH jesu ova pitanja iz domena održivosti povratka - pravo na zdravstvenu zaštitu, na rad i upošljavanje, na školstvo, na socijalnu zaštitu, pa i pravo na sigurnost."

Predsjednica Saveza udruženja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika Mirhunisa Zukić ističe da veliku prepreku povratku predstavljaju trenutna politička dešavanja u državi:

"Politika je ipak ta koja snažno utiče, pokreće i ne dozvoljava proces povratka. I svi oni koji su pogriješili politički ’95, ’96. godine koji nisu dozvoljavali povratak - sjećate se, Bobanova, Šuškova sela... Mi sad u RS imamo preko 137.000 stambenih jedinica novoizgrađenih za ljude koji se nisu izjasnili da se žele vratiti u Federaciju. Sad ti isti ljudi traže obeštećenje u Federaciji - i ne treba njima povratak. To je nama problem."


Kao primjer licemjerstva politike spram procesa povratka Zukićeva navodi dio dogovora lidera triju bh. političkih stranaka iz Pruda, kojim je načelno utvrđeno da će od 2009. do 2014. godine biti završen proces povratka, uz istovremeno nedovoljno planiranje sredstava za tu namjenu u budžetu za narednu godinu, te dodaje:

"Istovremeno se događa nešto što nas je jako šokiralo - da je Vijeće ministara izdvojilo za takav jedan ozbiljan projekat 300.000 maraka. Naravno, Ministarstvo je reagovalo jer su, prema procjenama, tražili 97 miliona, što je isto nedovoljno da bi se moglo ići u jedan ozbiljan projekat rješavanja samo beskućnika."

Danas su u Sarajevu predstavnici 49 bh. općina potpisali Memorandum o razumijevanju na realiziranju projekata održivog povratka u 2008. godini. Iz sredstava udruženih u Fond za povratak BiH izdvojeno je pet miliona KM. Ovim sredstvima će se pomoći u realizaciji održivog povratka. Odobrena sredstva su za sanaciju tehničke infrastrukture, vjerskih objekata i zapošljavanje u mjestima realiziranog povratka, ističe ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović:

"Vjerujemo da će na individualnoj razini za konkretnog povratnika ova pomoć biti dobrodošla i konkretan doprinos održivosti njihovog povratka. Kada govorimo o održivom povratku kao financijski najzahtjevnijem segmentu povratka, pred nama je još dug i težak put - ulaganje u održivi povratak i ulaganje u razvoje, u nova radna mjesta, u ekonomski prosperitet, ali i tako potrebnu socijalnu sigurnost."

Iako još uvijek nije usvojena, revidirana Strategija procesa povratka u BiH, koju je napravio Savez udruženja izbjeglica raseljenih osoba i povratnika, mogla bi itekako olakšati i okončati ovaj proces.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG