Ovo je rečeno na konferenciji koju su povodom 9. decembra, Međunarodnog dana u borbi protiv korupcije, u Sarajevu organizovali Transparency International BiH i državni parlament.
Bosna i Hercegovina je najkorumpiranija zemlja u regionu, pa i Evropi, i prema istraživanjima Transparency Internationala nalazi se na 93. mjestu po stepenu korupcije. Korupcija u BiH je ogromnih razmjera, a rezultati borbe protiv nje razočaravajući, smatra visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak:
„Korupcija ovdje postoji u svim njenim aspektima. Da navedemo samo nekoliko: podmićivanje, nepotizam, pronevjere, preusmjeravanje javnih sredstava i poreske prevare. I do sada su rezultati napora usmjerenih na borbu protiv korupcije bili razočaravajući. Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, koja je usvojena 2006. godine, ostaje strategija samo na papiru. Provedba iste je bila ili slaba ili nepostojeća. Ne samo da se državna strategija BiH ne provodi već se i međunarodne obaveze zemlje u borbi protiv korupcije, koje je BiH preuzela svojom slobodnom voljom, ne poštuju.“
Dosadašnja nastojanja da se korupcija, u najmanju ruku, svede na segment koji ne ugrožava građane su se pokazala neuspješnima, napominje zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Beriz Belkić:
„Ni na koji način ne smijemo negirati da to postoji u BiH, i da to postoji u jednom vrlo ozbiljnom obliku. Ako ne vjerujete, treba pitati ljude, ne oslanjati se samo na izvještaje, analize, procjene. Na kraju-krajeva, mi smo imali neke analize i ocjene realizacije Strategije borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, bez obzira šta mi mislili o njima, one nisu pozitivne.“
Damir Vejo, iz Ministarstva sigurnosti BiH, prenosi kako glavni cilj Strategije nije realizovan:
„Kad govorimo o nerealiziranim ciljevima Starategije borbe protiv korpucije treba spomenuti neprovedbu strateškog cilja koji se odnosi na uspostavljanje posebnog tijela za borbu protiv korupcije koje je Ministarstvo sigurnosti pokušalo da uspostavi, odnoso da predloži uspostavljanje jednog ovakvog tijela na Vijeću ministara BiH, tačnije od 2006. godine.“
BiH je potpisnica međunarodnih dokumenata i obavezala se na borbu protiv korupcije. No, bez mjera njenog provođenja nema ni uspjeha, koji opet ovisi isključivo o političkoj volji. Formiranje agencije za borbu protiv korupcije jedan je od najvažnijih koraka koji se mora uspostaviti. No, čak i ako bude formirana, postoji bojazan da će biti predmet političkih manipulacija, kaže predsjedavajući Odbora Transaparency Internationala BiH Emir Ðikić:
„Agencija za borbu protiv korupcije mora postojati. To je nešto što se može uraditi. Čega je mene strah - već govorim o 9. decembru naredne godine budući da ćemo to slaviti, vjerovatno, kao najveći uspjeh 9. decembra naredne godine - da ta agencija za borbu protiv korupcije ne bude politizirana, što je veliki problem sa našim današnjim institucijama jer gotovo sve su politizirane. I čim međunarodna zajednica digne ruke od neke inistucije, ona se vrati u sivilo politikantstva u ovoj državi.“
Vrijednosti kojih se ne možemo odreći se uništavaju, a sredstva koja su nam neophodna, zbog korupcije odlaze drugdje, smatra Dobrila Govedarica, izvršna direktorica Fonda za otvoreno društvo, koja se zalaže i za novu strategiju u borbi protiv ove pošasti:
„Korupcija potkopava povjerenje javnosti u demokratske institucije. Poslije toliko korupcijskih afera na univerzitetima, ni najveći vizionar u BiH, ako takvih još ima, nema obraza da pomene društvo znanja u našem kontekstu, a to je mantra razvojna cijelog savremenog svijeta. Korupcija odvraća strane investitore koji traže druge, sigurnije zemlje gdje će uložiti svoj novac. Bez stranih investicija BiH definitivno ne može ostvariti značajniji ekonomski rast i otvoriti nova radna mjesta. Korupcija komplikuje i usporava proces evropskih integracija.“
Borba protiv korupcije i vladavina zakona prve su pretpostavke da se napravi promjena, kaže Lajčak, i dodaje:
„No, to nije uvijek tako u BiH. Tokom nekoliko proteklih mjeseci imali smo primjer Vlade RS koja je mjesecima smatrala da je iznad zakona i odbijala da ispuni svoje obaveze u pogledu poštovanja vladavine prava. Ovo je jedan ozbiljan problem putem kojeg se šalje signal cijeloj zemlji da ukoliko institucije ne moraju poštovati vladavinu prava i autoritet države, zašto bi to onda morali drugi.“
Građani najneefikasnijim institucijama u borbi protiv korupcije smatraju državni parlament i izvršne vlasti. Upravo bi oni trebali biti glavni nosioci aktivnosti na njenom suzbijanju i tvorci nove strategije. Mogu li oni u čije poštenje se najmanje vjeruje stati ukraj korupciji? Beriz Belkić:
„Na kraju ćemo ostati svi lopovi. To je moj motiv - ja ne želim da ljudi o meni misle da sam lopov jer ja to nisam.“
Ukoliko se BiH ne pobrine za zakonske okvire bazirane na iskustvu drugih zemalja, ostaće na margini interesovanja EU. U evropskoj porodici nema mjesta za zemlju u kojoj više od 20 posto građana priznaje da daje mito, ili u kojoj se političari sumnjiče za kriminal.
