Dostupni linkovi

Mobing je socijalno-medicinski fenomen zlostavljanja na poslu koji ostavlja posljedice na duševno i tjelesno zdravlje žrtve. Prema navodima iz strane literature, sa modernizacijom privrede, globalizacijom i prelaskom na kapitalistički način poslovanja, sve je veći broj klijenata koji traže stručnu psihološku pomoć zbog smetnji nastalih prezahtjevnim poslom, lošim međuljudskim odnosima i zlostavljanjima na radnom mjestu. Iako je tek u najprimitivnijem obliku kapitalizma, ni Bosna i Hercegovina nije pošteđena ove pošasti.

U zemlji u kojoj je zaposlenje prava blagodet, radnici lako mogu postati žrtve mobinga ili zlostavljanja na radnom mjestu. Poslodavac može svoje frustracije istresti na podređene verbalnim vrijeđanjem ali i fizičkim zlostavljanjem, a kako je djelo teško dokazivo, sankcija gotovo i nema. Koliko to može biti frustrirajuće i traumatično iskustvo pokazuje i primjer naše sagovornice:

„Prijetio mi je otkazom. Nisam to toliko vjerovala dok nisam ušla jednom u kancelariju. Pošto je često galamio na mene i sve je govorio da će mi dati otkaz, sve je to radio kad nikog nema, kad niko ne čuje, ne vidi.“

Vremenom situacija je postajala nepodnošljiva:

„Hvatanje za raznorazne dijelove tijela. To je najčešće bilo u prolazu, za dojku. Ja sam jednom došla kući i htjela da odsiječem dojku jer psihički nisam više mogla da to podnosim.“

Psihičko zlostavljanje mnogi trpe kako bi zadržali posao:

„Uvijek sam pod strahom radila na poslu, gledala da ne bude greške nikad nikakve. Znala sam doći kući, na dijete početi galamiti, sve sam to ispoljavala na dijete. Te probleme sa posla sam donosila kući.“

Na početku žrtve nisu ni svjesne da su zlostavljane, ističe psihologinja i profesorica u sarajevskoj Medicinskoj školi Mirjana Jovanović - Halilović:

„To počne možda nekom izolacijom - ’idi u drugu kancelariju, nećemo s tobom komunicirati, izbjegavaćemo kontakt s tobom, nećeš biti prisutan na nekim internim poslovnim zabavama, rođendanima, proslavama...’ li se dešava da osobu previše zatrpavaju poslom, dakle da u kratkom vremenskom roku jednostavno mora ispuniti neke profesionalne zahtjeve koje realno ne može.“

U BiH mobing se teško utvrđuje. BiH nema zakon o zabrani diskriminacije. U RS u odredbama Zakona o radu uvršten je mobing. U Federaciji mobing je spomenut u izmjenama Zakona o radu, koje još nisu usvojene.

Prema podacima Helsinškog komiteta, samo u 2008. godini primljeno je preko stotinu žalbi građana. Govori pravnica iz Helsinškog komiteta BiH Branka Inić:

„S obzirom da zakonom nije utvrđen mobing, uvijek vam se dešava da poslodavac donese žrtvi te diskriminacije nezakonito rješenje - da li je to nezakoniti otkaz ugovora o radu, da li je to rješenje kojim se umanjuje broj godišnjih dana ili dobija ocjenu nezadovoljavajući itd. U toj situaciji žrtva takve diskriminacije onda pokreće postupak pred nadležnim sudom gdje je poništenje nezakonitog rješenja i kroz postupak se prožima, u stvari, taj mobing.“

U većini slučajeva, kao što potvrđuje primjer naše sagovornice s početka priče, sud ne prepoznaje kvalifikaciju mobinga:

„Ja sam dobila od tužilaštva odgovor da ne postoji krivično djelo, da se ne pominje moj nalaz mobinga uopšte. Mene nema nigdje. Tad sam shvatila da se nemam kome obratiti. Tražila sam zaštitu da mogu nastaviti raditi, da se ne dešava ono što se dešavalo. Kad sam dobila taj odgovor od tužilaštva, mislila sam da mi je rješenje samo da tu osobu odstranim jer nisam više mogla da je susrećem u gradu.“

Profesorica psihologije Mirjana Jovanović - Halilović ističe da žrtve prvenstveno počnu kriviti same sebe, te da, ne poznavajući mobing, smatraju se nedoraslima za posao koji obavljaju:

„Oni najprije počnu sa nekim samookrivljavanjem - ’nisam dovoljno dobar, nisam dorastao tom zadatku’. Porodica vrlo često ne razumije. Na početku možda i razumiju, kasnije, kako situacija kulminira, i od porodice te osobe nemaju razumijevanja - ’zašto se to meni ne dešava, hajde ti malo radi kao drugi, pa te neće šef ružiti ili napadati, ili kolege’ itd.- do toga da to ostavlja zaista ozbiljne posljedice na mentalnom, na psihosomatskom i na socijalnom planu. Prije svega, te osobe emotivno i socijalno mogu biti potpuno uništene.“

Psiholozi tvrde da povremene svađe na poslu ne predstavljaju mobing. Zlostavljanje mora trajati najmanje šest mjeseci, te se bar jednom sedmično ponavljati.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG