Dostupni linkovi

Nastavak kampanje za podršku članstvu u NATO-u


U Crnoj Gori nastavlja se kampanja Vlade i pojedinih nevladinih organizacija čiji je cilj povećati procenat građana koji odobravaju ulazak Crne Gore u NATO. Kampanja je počela nakon što je Crna Gora postala članica Jadranske povelje i aplicirala za akcioni plan za članstvo u NATO-u.

Dio kampanje je i konferencija na kojoj se govorilo o sličnostima i neodvojivosti procesa pridruživanja Evropskoj uniji i NATO-u.

Govoreći o procesima evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore, evropski i sagovornici iz NATO-a su dali punu podršku Crnoj Gori, uz očekivanje da će uskoro postati članica ovih organizacija. Navedeno je kako su integracija u NATO i EU komplementarni procesi i kako o tome govore činjenice da nijedna bivša komunistička zemlja nije mogla postati članica EU ako prije toga nije pristupila NATO-u. Konstatovano je i kako je shvaćeno da NATO nije samo vojna organizacija, da EU ima koristi što su većina njenih članica članice NATO-a, te da članice NATO-a imaju, osim bezbjednosne, i ekonomsku sigurnost. Zemlje koje su neutralne, kao Švajcarska i Austrija, imaju dobre odnose sa NATO-om, ali činjenica što su neutralne znači da imaju velike troškove u razvijanju svojih vojski.

Zbog posljednjih rezultata istraživanja - da je u Crnoj Gori izražena velika podrška članstvu u Evropskoj uniji, a dok je manja podrška članstvu u NATO - osnovno pitanje je bilo na koji način ubijediti građane da podrže članstvo Crne Gore u NATO. Prema riječima mađarskog ambasadora u Crnoj Gori Zoltana Šomođija, prije učlanjivanja u NATO taj proces je podržavalo svega 14 posto Mađara.

"Raznim aktivnostima treba ubijediti građane da je to u njihovom interesu", rekao je Šomođi.

Potpredsjednik crnogorske Vlade Gordana Đurović, zadužena za evropske integracije, govorila je pozitivno i o ekonomskim koristima zemlje:

"Po prirodi stvari, imajući u vidu istorijski trusno balkansko tlo, mnogo nezavršenih projekata koji nas zajedno opterećuju, izazove Crne Gore kao najmanje zemlje regiona, misilm da je za Crnu Goru zaista srednjoročna perspektiva ta da NATO nema samo u susjedstvu, nego da pokuša da bude potpuno integrisana u sistem kolektivne bezbjednosti."

Među sagovoricima je bio i funkcioner Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović čija se partija protivi NATO integracijama. On je sagovornike iz inostranstva upitao o odnosu NATO-a prema međunarodnom pravu i Ujedinjenima nacijama, a vezano za intervenciju 1999. godine:

"I koliko su otklonjene sve moguće dileme i rizici da - ako smo privrženi, a ja vjerujem da jesmo, prvenstveno poštovanju međunarodnog prava i u okviru toga Povelje organizacije UN-a - da se eventualno ne ponovi ono što se desilo 1999. godine kada je NATO izvršio agresiju na Saveznu Republiku Jugoslaviju bez mandata organa UN-a."

Kaluđeroviću je odgovorio Rok Kosilnik iz Komande Štaba NATO-a zadužen za vezu sa Crnom Gorom:

"Jedini način kako da utičete na NATO je da postanete član NATO-a. Jedino članovi mogu da utiču na NATO, jer NATO čini 26 zemalja koje su se sastale i koje su odlučile da zajedno djeluju vojno ili da ne djeluju. NATO nema svoja sredstva, već članice NATO-a daju doprinos NATO-u i akcijama NATO-a i večina članica u NATO-u su i članice EU."

Ovo je samo jedan od okruglih stolova koji će ovih dana biti održani u Crnoj Gori povodom priključenja Crne Gore NATO alijansi, gdje se govori o prednostima evroatlantskih integracija.

Crna Gora je postala članica Jadranske povelje i u novembru je aplicirala za akcioni plan za članstvo u NATO, a očekuje se da se NATO na narednom samitu u aprilu pozitivno izjasni o crnogorskoj aplikaciji. Prema istraživanju američkog NDI, 54 odsto crnogorskih građana protivi se ulasku Crne Gore u NATO pošto najveći broj njih vjeruje da će članstvo u Alijansi nametnuti Crnoj Gori i obavezu učešća u ratovima za interese drugih. Prema istom istraživanju, 46 odsto onih koji smatraju da Crna Gora treba da uđe u NATO kao najveću prednost ističu da je to stepenica više ka članstvu u EU, ali i doprinos većoj regionalnoj stabilnosti.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG