Dostupni linkovi

Ko (ne)želi inventuru?


Parlament i Vijeće ministara BiH smješteni su u objektu nekadašnje zgrade Skupštine SR BiH.

Problem raspodjele državne imovine i dalje je kamen spoticanja među političarima u BiH. Od ranije je poznat stav predstavnika RS da sva imovina treba biti enitetska, a u Federaciji BiH imaju suprotno stajalište prema kojem sva imovina treba biti pod kontrolom državnih institucija.

Dogovorom lidera SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH iz Pruda predviđeno je da državne institucije preuzmu dio imovine neophodne za njihovo funkcionisanje, a da ostalo ide nižim nivoima vlasti. Kao što je poznato, ovaj dogovor nema podršku svih političkih stranaka. Susret Miroslav Lajčak – Haris Silajdžić, održan u četvrtak, nije doprinio rješenju ovog problema.

Rješenje statusa državne imovine BiH, koje je bilo jedan od predmeta razgovora visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka i člana predsjedništva Harisa Silajdžića, koji se protivi načelima dogovora tri stranke u Odžaku, nije polučilo željene rezultate.

Iako je nakon sastanka iz OHR-a saopšteno kako su se složili da bi Vijeće ministara BiH trebalo napraviti inventar imovine koja je državi potrebna za izvršavanje njenih nadležnosti, iz Silajdžićevog kabineta formulacija je drugačija. Naime, Silajdžićev stav je ostao nepromijenjen, odnosno traži se popis i inventura cjelokupne državne imovine, a ne samo dijela koji je državi potreban za izvršavanje njenih nadležnosti.


Silajdžić je stava kako dogovor iz Odžaka pretvara zemlju u državnu zajednicu dva entiteta, te u njenom vlasništvu ostavlja samo onu imovinu „potrebnu za rad državnih institucija“, dok svu ostalu imovinu koja je trenutno u vlasništvu Bosne i Hercegovine poklanja entitetima po tzv. teritorijalnom principu. Član Predsjedništva BiH i predsjednik stranke za BiH Haris Silajdžić ovo je mišljenja izrazio i u ranijem pismu visokom predstavniku u BiH, a osnovni zahtjev je popis sve imovine:


„Ono što mi želimo je da se popiše imovina BiH i da znamo šta se dešavalo sa imovinom BiH koja je u skladu sa sukcesijskim sporazumom imovina države BiH od 6. aprila 1992. godine. Šta se dešavalo od tada do danas? Ko želi inventuru, a ko ne želi? Mi želimo invenuru, želimo popis državne imovine.“


Isti je stav saopštila i Stranka za BiH, koja insistira da država kroz zakon ponudi određeni dio svoje imovine na korištenje entitetima, kantonima ili drugim nivoima vlasti za njihove potrebe, ali ne i da se kroz zakon država odrekne imovine u korist entiteta. Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić:


„Konačno ova država i njeni građani znaju šta je to državno. Ovim zakonom se uvodi struktura, odnosno jedna vrsta ureda za državnu imovinu, koju sve susjedne zemlje imaju, dakle, ured za reviziju koji će evidentirati i popisati ovu imovinu, sačiniti inventuru i voditi operativno-tehničke poslove u smislu predlaganja nadležnim organima vezano za raspolaganje imovinom.“


Stav OHR-a je da se rješenje ovog problema mora naći na bazi toga da državi pripadne imovina koja joj je neophodna da funkcionalno obavlja svoje nadležnosti, a ostala da pripadne drugim nivoima prema teritorijalnoj nadležnosti. Uz podsjećanje da je rješavanje statusa državne imovine jedan od pet ciljeva koji su postavljeni pred BiH, glasnogovornik OHR Mario Brkić dodaje:


„Da bi u potpunosti realizirali obavezu koju je nametnuo PIC u pogledu državne imovine, organi BiH moraju uknjižiti u zemljišne knjige svu državnu imovinu koja je potrebna državi da obavlja svoje ustavne nadležnosti. Takođe će biti potrebno uspostaviti jasan zakonski okvir putem kojeg država može sticati dodatnu javnu imovinu u skladu sa bilo kojim budućim proširivanjem nadležnosti.“

Zakonsko rješenje statusa imovine Bosne i Hercegovine, koje je naložilo Vijeće ministara, biće na tragu načela dogovorenih sastankom tri političke partije u Prudu, potvrdio je predsjednik Komisije za državnu imovinu Zvonimir Kutleša. Pojašnjavajući osnovne principe kojih se zakon treba držati, kaže:


„Da u vlasništvu države bude nepokretna imovina potrebna za rad institucija BiH, uključujući tu i perspektivnu nepokretnu i pokretnu vojnu imovinu, a da ostala imovina, kao i neperspektivna vojna imovina bude u vlasništvu entiteta, odnosno kantona, općina, u skladu sa njihovim potrebama.“


No, u Komisiji, pak, povodom rješenja statusa državne imovine postoji i nekoliko neriješenih pitanja koja nisu bila predmetom razmatranja ni u Vijeću ministara, a ni između lidera SDA, SNSD i HDZ BiH, a koja su u ovom trenutku predmet spora. Jedno od njih je i pitanje državne imovine van granica BiH, napominje Kutleša:


„To je sada stvar dogovora jer članovi povjerenstva koji dolaze iz RS su mišljenja da bi jedan dio te imovine trebao biti također predmet podjele između entiteta i drugih razina vlasti. Postoje i drugačija stajališta da sva imovina izvan granica BiH ne bude predmet podjele, nego da ona ostaje u vlasništvu Bosne i Hercegovine. Jedan dio te imovine, diplomatsko-konzularna predstavništva i slično, tu postoji konsenzus da to uopće ne treba biti predmet podjele, nego da to bude isključivo vlasništvo BiH, što je i prirodno i normalno.“


Još jedno od spornih pitanja jeste i uspostava institucije zadužene da vrši popis i utvrđuje stastus imovine, odnosno formiranje Ureda za državnu imovinu. O ovom će se pitanju, kao i o predlogu zakona Komisija očitovati na narednom zasjedanju.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG