Dostupni linkovi

Knjiga Karle del Ponte promovisana u Beogradu


Osam meseci nakon što je ugledala svetlost dana knjiga "Lov" bivše glavne haške tužiteljke Karle del Ponte objavljena je u Srbiji i to u izdanju izdavačke kuće iz Hrvatske "Profil Knjiga D.O.O.". Promociji u beogradskom Medija centru Del Ponteova nije prisustvovala, a što je u skladu sa odlukom Vlade Švajcarske koja joj je zabranila davanje izjava sve dok joj ne istekne mandat ambasadorke te države u Argentini. Na tu dužnost stupila je nakon što joj istekao manadat čelnice Haškog tužilaštva. Od njenih saradnika na promociji je govorila samo jedna i to ona kojoj se danas sudi u Hagu, zbog čega je novinarima u Beogradu, bila donekle i interesantnija od samog sa neizvesnošću iščekivanog štiva.

Florens Artman šest godina je radila sa Karlom del Ponte i to kao portparolka Tužilaštva. Od trenutka kada je protiv Artmanove pokrenut postupak pred Haškim tribunalom, zbog sumnje da je odala tajne koje po strogim pravilima Suda ne smeju da se iznose u javnost, kako je rekao beogradski pisac Marko Vidojković, od nje dobija e-mejl poruke potpisane sa:

"Kadija te tuži, kadija ti sudi."


Prisećajući se saradnje sa bivšom tužiteljkom Florens Artman kaže da je del Ponte koristila barem 80 odsto mogućnosti kako bi prisilila vlasti država bivše Jugoslavije da sarađuju sa Tužilaštvom, za razliku od prethodnih tužilaca koji po njoj nisu koristili više od 20 odsto potencijala. Dok se Artmanova u svojoj ranije objavljenoj knizi "Mir i kazna" bavi prevashodno ometanjem rada Tužilaštva od strane međunarodne zajednice, kod del Ponte to nije centralna tema:


"U knjizi ima mnogo toga prećutanog. Knjiga se prvenstveno bavi pitanjem odnosa sa ljudima u regionu, a u pozadini je uvek pitanje poteškoća u odnosima sa međunarodnim faktorima. Lično sam želela da možda odem i dalje sa nekim pitanjima, ali ima vremena za to."


Karla del Ponte na 374 stranice opisuje otpor sa kojim se susretala u Srbiji, Hrvatskoj, na Kosovu. U svim delovima bivše Jugoslavije, ali i u Ruandi gde je gonila osumnjičene za stotine hiljada ubijenih tokom ’94. godine, nalazi zajedničku crtu odbijanja i nespremnosti da se pogleda sopstveni odraz u ogledalu. Novinar i istraživač događaja iz devedesetih Filip Švarm:


"Karla del Ponte je podsećala da kolektivna amnezija ne postoji, a da su političke elite, u svim bivšim jugoslovenskim republikama, od trenutka svog dolaska na vlast htele da ustanove političku amneziju."


U stilu koji liči na trilere, i to one bolje, ispunjene iščekivanjem i zebnjom, del Ponte uz pomoć koautora Čaka Sudetića, opisuje svoje kontakte sa balkanskim političarima, javne i tajne susrete sa pokojnim Zoranom Đinđićem, jednim od retkih prema kojem pokazuje respekt, ne krije koliko je muka imala kako bi podstakla Bušovu administraciju ili službenike Vatikana da joj pomognu, iznosi emocije kada govori o susretu sa žrtvama rata, a takođe i svoja sećanja od detinjstva kada je sa braćom lovila zmije, preko prvih uspeha u "lovu" na evropske mafijaše, pa do zrelog doba kada traga za Karadžićem i Mladićem. Saznaćete nešto više i o njena dva braka, njenom sinu. Urednik izdanja za Srbiju Marko Vidojković:


"Mogu reći da sam ponosan što sam urednik jedne ovakve knjige zato što mi je bilo muka da je pročitam, od prve do poslednje stranice, podsećajući se svega što nam se dešavalo. Mislim da je odmah uz glavnog lika, odnosno nju, grad u kojem se trenutno nalazimo jer od 13 poglavlja čak pet nozi naziv "Natezanje sa Beogradom"."


Knjiga Karle del Ponte osnova je i za dalja istraživanja zločina, kaže novinarka B92 Jasmina Seferović. Ona predvodi tim te kuće koji je polazeći od knjige "Lov" krenuo u istraživanje sumnji o trgovini organima nealbanaca nestalih sa Kosova:


"Često umem da kažem da se osećam kao pas koji laje dok karavani prolaze jer šta god da objavimo, to vrlo često ne izaziva nikakvu reakciju."


Ipak, pomalo u senku promociju knjige bacilo je prisustvo Florens Artman. Suočena i sa zatvorskom pretnjom pošto je u svojoj knjizi iznela saznanja iz transkripata sa sednica Vrhovnog saveta odbrane kojima je rukovodio Milošević, iako se radi o tajnim dokumentima. Odbranu zasniva na tome što je, kako kaže, do tih podataka došla kroz novinarski istraživački rad, a ne dok je radila u Tužilaštvu:


"Moja neopreznost, ako to možemo tako nazvati, je vezana za moj istraživački novinarski posao koji sam obavljala tada i koji ću nastaviti da obavljam, pa čak i iz zatvora ako bude bilo potrebno."


Pitali smo je ima li podršku Karle del Ponte:


"Ne izjašnjava se o tome, prećuti i novinarima i meni."


Hoće li pozvati del Ponte kao svedoka svoje odbrane pred Haškim sudom:


"U kom svojstvu? Ja sam to uradila posle svog rada u Haškom tribunalu."

Po prvi put Artmanova demantuje i da je svađa sa Karlom del Ponte bila razlog zbog kog je otpuštena sa mesta portparolke:


"Pozadina moje smene je centralno pitanje i ono nije vezano za bilo koje svađe sa njom."

XS
SM
MD
LG