Dostupni linkovi

Odvojiti prošlost od političke sadašnjosti


Zgrada institucija BiH, Sarajevo

Tužba Srbije protiv Hrvatske Međunarodnom sudu pravde u Hagu i protivtužba Srbije otvaraju novi krug nepovjerenja i poljuljanih odnosa u regionu. Ukoliko Bosna i Hercegovina obnovi tužbu protiv Srbije za genocid zbog novih dokumenata koje nastoji prikupiti, situacija bi mogla biti još komplikovanija.

Tužba Hrvatske protiv Srbije za genocid, te najava protutužbe od strane Srbije za akciju Oluja, kao i moguća ponovna tužba BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu dodatno komplikuju odnose u regiji i dugoročno ostavljaju posljedice, stav je Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića. Danilo Petrović, Radmanovićev savjetnik za vanjsku politiku, kaže:

„I to je proces upravo suprotan procesu koji očekuje od svih nas u regionu Evropska unija. Mislim da nije bilo potrebe za bilo kakvim tužakanjem po sudu, jer jednostavno ne vidim kuda će nas sve to zajedno dovesti. Ono što bi možda bilo dobro na čemu svi da rade to je jačanje nekog povjerenja, prije svega unutar BiH ali i u regionu, jer se to povjerenje ne može graditi ni tužbama ni presudama. I možda bi bilo dobro da je proteklo vrijeme potrošeno na izgradnju pomirenja. Da su svi bili spremni da ojačaju odnose untar regiona, Evropi bi mogla ostati samo jedna jedina mogućnost, a to je interes svih nas, prijem u članstvo EU.“

Denis Bećirović, član parlamentarne Komisije za vanjske poslove BiH, mišljenja je da je utvrđivanje činjenica konkretno o ratnim zločinima u regiji preduslov za gradnju daljih odnosa:

„To je bitno ne samo zarad istine i pravde, a bitno je naravno i radi toga, već i radi nekih drugih stvari, kao što su povratak izbjeglih i raseljenih, kao što je pitanje ekonomske obnove, političke demokratizacije, socijalne stabilnosti itd. Svih tih stvari ne može biti ako ne završimo ovaj posao i ako ne uspostavimo barem jedan minimum pravde.“

Odnosi u regionu moraju biti određeni ambicijom za približavanje EU, a tužbe i presude bi trebalo da su oslobođene političkog uticaja jer su pravnog a ne političkog karaktera. No, mnogo ovisi i o načinu njene interpretacije, kaže Svjetlana Nedimović, profesor političke filozofije na sarajevskoj Školi za nauku i tehnologiju:

„Ja bih, prije svega, upozorila protiv bilo kakve vizije pravosuđa koje se po nekom automatizmu prelijeva u politiku. Dakle, nema nikakve proste jednačine po kojoj određena presuda povlači neke političke posljedice. Ono što se dešava jeste da presude dobijaju svoju političku težinu, svoj politički značaj, međutim to najmanje zavisi od presude same. To zavisi najprije od političke recepcije. To je jedna vrlo proaktivna recepcija. Dakle, onako kako će političke elite te presude i te tužbe formatirati, tako će one biti i primljene i takvu će težinu imati.“

Mada tužbe i presude ne doprinose smanjenju tenzija i željenoj saradnji koju od zemalja regije očekuju institucije EU, istina se mora reći, a politika će u tom kontekstu uvijek naći svoju ulogu, ističe Denis Hadžović, iz Centra za sigurnosne studije:

„Ni Međunarodni sud pravde nije imun od političkih previranja i političkih odluka, ali ipak on je najmjerodavnija, najrespektabilnija međunarodna pravna instanca koja može dati sud o onome što se desilo. Naravno, i ubuduće će se presude koristiti u političke svrhe i tumačiće svaka zemlja kako njoj najviše odgovara, ali ipak je za budućnost i za generacije koje dolaze neophodno da se utvrdi objektivna istina.“

BiH bi trebalo da odvoji prošlost i stradanja od političke sadašnjosti ako želi naprijed, smatra Florian Bieber, profesor na Fakultetu Kanteberi u Kentu:

„Znači, priznanje političke relanosti kakva postoji u Bosni danas to mora da se odvoji od diskusija od prošlosti, da se kaže otvoreno da mi moramo da vodimo tu diskusiju šta je bilo u vrijeme rata, ali to ne znači da jedan narod mora da plati odštetu ili nešto tako, da ima neke posljedice koje su štetne za jedan narod u materijalnom smislu ili u političkom smislu.“

Osim toga, eventualno novo pokretanje tužbe od strane BiH protiv Srbije moglo bi ugroziti i odnose unutar same BiH. Naime, politički predstavnici i pojedine nevladine organizacije iz RS u nekoliko su navrata raniju tužbu ocijenili štetnom i nelegalnom, te tražili njeno povlačenje.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG