Parlament nastoji da vrati kontrolu nad televizijskim javnim servisom, a Vlada nad komercijalnim emiterima, odnosno privatnim televizijskim stanicama. Ovo je jedan od najvažnijih zaključaka analize stanja u oblasti djelovanja televizijskih stanica u Crnoj Gori koja je sadržana u publikaciji Televizija u Evropi - izvještaj u Crnoj Gori, koja je rezultat zajedničkog angažmana Udruženja nezavisnih elektronskih medija, i Instituta i Fondacije za otvoreno društvo.
Institut i Fondaciju je tokom današnje prezentacije predstavljao Mark Tompson, koji je primijetio da su zemlje u tranziciji prije nekoliko godina, očekujući da će to biti korisno u procesu integracija u Evropsku uniju, usvojili evropske standarde u oblasti medija:
"Nakon nekoliko godina one nijesu imale motiv da i dalje poštuju obaveze koje su prethodno preuzele, a to se možda desilo zato što su vidjeli da druge zemlje, sasvim otvoreno krše te obaveze, kao što su Italija i Slovenija, a ne dobijaju nikakvu kaznu. Praktično, nijesu imali motiv da sami sebe ograničavaju u takvim postupcima, što znači da su postojale prilično velike obaveze za zemlje kao što je Crna Gora. Tu je i Savjet Evrope i OEBS, koje i te kako isključuju ovu obavezu, da se mora voditi računa o standardima, o zakonima."
Preporuke ovog izvještaja mogu poslužiti kao koristan mehanizam za sagledavanje različitih aspekata uspješne ili neuspješne realizacije reformi, rekla je zamjenik direktora Agencije za radio-difuziju Jadranka Vojvodić, koja smatra da se samo na osnovu toga može dobra odluka da li mijenjati zakona ili poboljšavati implementaciju postojećih:
"Odustajanjem od koncepta usvojenog medijskim zakonoma od 2002. godine, poslao bi se negativan signal po pitanju posvećenosti standardima vezanim za nezavisnu regulaciju ovog sektora, a sa druge strane poslala bi se i negativna poruka investitorima sektora audio vizuelnih usluga koji ne gledaju pozitivno na najavu jačanja regulacije."
Autor analize je izvršni direktor Udruženja nezavisnih elektronskih medija Ranko Vujović koji je rekao da je izvještaj rađen u septembru, a da je u međuvremenu ipak došlo do izvjesnog pomaka. U izvještaju se kaže da je Crna Gora još prije sticanja nezavisnosti prihvatila izrazito liberalan koncept medijskog zakonodavstva kojim su mediji otvoreni i zaštićeni od politike, a da je sa novim, civilni sektor ušao na velika vrata u medijsku sferu, ali da se kasnije pokušavalo sa manipulacijom nominacije procesa članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore. Pored toga, u dokumentu se navodi i da je Skupština pokušavala da povrati kontrolu nad javnim servisom, te da ovi događaji ukazuju da je neophodno zakonski precizirati ulogu nevladinog sektora i ulogu Skupštine. Zakon ostavlja pretjerano mnogo prostora za različitu manipulacije i interpretacije. "Najnoviji slijed događaja u Skupštini ne nagovještava ništa dobro", kaže se u izvještaju.
Na to se posebno osvrnuo pomoćnik ministra kulture i medija Željko Rutović koji je istakao da su buduća rješenja naišla na isključivo pozitivne reakcije međunarodnih eksperata:
"Nijedno od rješenja, a u formi smo zaokruživanja predloga, tokom sesija, a u prisustvu međunarodnih eksperata nije s aspekta međunarodnih preporuka, direktiva, standarda, pa i prakse doživjelo negativan komentar. Crna Gora nije posegnula ni za jednim rješenjem koje nema već svoju probu u praksi i koja već na određen način nije implementirana u zemljama članicama Evropske unije. Cijenim da smo došli do modela gdje se parlament izjašnjava, ne većinom, nego će se parlament, o predloženim članovima Savjeta izjašnjavati u cjelini liste, bez komentarisanja pojedinačnih prijedloga. U razgovoru sa međunarodnim ekpertima dobili smo, takođe i potvrdu ovakvog rješenja gdje je konkretno pitanje da li su neka rješenja u koliziji sa standardom i praksama dobili odgovor da nje. Uloga parlamenta jeste u imenovanju, ne u ubiranju."
