Dostupni linkovi

Djeca sve više izložena nasilju


Sa skupa u povodu Međunarodnog dana borbe protiv zlostavljanja djece, Foto: Aida Đugum.

Danas se u svijetu obilježava Dan borbe protiv zlostavljanja djece, što je bilo prilika da se u BiH otvorenije govori o ovom problemu.

Svako četvrto dijete u svijetu trpi neki vid nasilja, seksualno ili psihičko zlostavljanje, zanemarivanje ili izrabljivanje, podaci su iz studije Ujedinjenih nacija. U BiH ne postoje pouzdani podaci o nasilju. Nema ni dovoljno svijesti o nasilju i iskorištavanju djece, posebno u porodici. Sve veći problem je i nasilje u školama. Djeca su toga potpuno svjesna:

„Ima dosta nasilja među šestim razredima. To su najčešće dva, tri učenika koji stalno učestvuju u fizičkom nasilju. Verbalnog nasilja ima non-stop, non-stop stvarno - što roditelji, nažalost, ne znaju. To dijete zaprijeti tom drugom djetetu i onda nastane stvarno frka, tako da niko ništa ne smije da pisne.“

„Svaki dan nasilje se sve više i više dešava u našem gradu. Nikad nismo sigurni od kuće do škole putem da li će nas neko sresti da nam zatraži marku ili neki mobitel zbog kojeg mi možemo lahko umrijeti. A što se tiče nasilja u školi, ima i verbalnog i fizičkog nasilja. Često se dešava da dječaci napadaju, a verbalno imamo i dječaka i djevojčica. Imamo dva, tri učenika u razredu koji se stalno tuku. I mi to kažemo razredniku i razrednik nam predloži šta treba da radimo i tako postupimo.“

Teško je uopšte procjeniti koliko je djece izloženo nasilju jer veliki broj njih nikada nikome ne ispriča šta se događa. Dječije izrugivanje, gurkanje, ismijavanje ili ignorisanje odrasli rijetko vide kao nešto više od običnog nestašluka. Pedagog i psiholog jedne sarajevske osnove škole Mirsada Jaganjac kaže:

„Više je prisutno verbalno nasilje u formi zadirkivanja, nadijevanja nadimaka, izazivanja na socijalnoj osnovi, preko roditelja itd. U manjoj mjeri je prisutno i fizičko nasilje. Povremeno susrećemo djecu koja ne mogu taj bijes adekvatno kontrolisati ili usmjeravati na adekvatan način, nego ga usmjeravaju prema onome ko je najbliži - to su vršnjaci. A u zadnje vrijeme, doduše rijetko, pojavljuje se i verbalna agresija prema odraslome, znači nastavniku.“

Psiholozi navode da su žrtve nasilja obično djeca po nečemu drukčija od ostalih, bilo da je riječ o slabijoj djeci, s naočalima ili posebnim potrebama, ili neko novo dijete u razredu, kaže trinaestogodišnji Deni:

„Najčešće su na meti mlađi, npr. kod nas u školi manji, od prvog do četvrtog razreda. I, naravno, oni koji imaju dobar uspjeh u školi, oni su najčešći na meti verbalnog nasilja jer su bolji, tako da je to onda više zavist koja izaziva to nasilje.“

U posljednjem istraživanju uočeno je da se nasilje najčešće dešava u školskom dvorištu ili za vrijeme odmora. Čak 10 posto djece nije znalo kome da se obrati za pomoć, što se mora promijeniti, naglašava ombdusman RS-a Nada Grahovac:

„To je osnovno i to jeste naša poruka djeci da sa problemom ne treba da žive, da problem moraju da podijele sa osobom od povjerenja. Bili to roditelji, nastavnici, pedagog, institucija, mora postojati osoba sa kojom on mora razgovarati bez obzira o čemu se radi. Naša preporuka kada smo radili ovo istraživanje bila je upućena resornim ministarstvima da prepoznaju da to nasilje koje se dešava u obrazovnom sistemu je negdje polazna osnova za ono što će se zvati maloljetnička delikvencija.“

Iako BiH ima zakonski okvir kojim se tretira problem nasilja nad djecom, šef Odjela za zaštitu ljudskih prava pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija kaže da će se ponovo uraditi analiza ovih zakona kako bi se vidjelo šta treba konkretno promijeniti u novim situacijama:

„Gdje i u kojim dijelovima - dakle, eksplicitno moramo napraviti još jasnije odredbe koje će podrazumijevati da će bilo koji oblik nasilja nad djecom, koji se podrazumijeva da je fizički, emocionalni, morati biti eksplicitnom odredbom zabranjen jer imamo mi dosta zakonskih pozitivnih rješenja.“

Svaki vid nasilja nad djetetom ostavlja trajnu posljedicu na razvoj ličnosti. Baš zbog toga se u tu borbu moraju uključiti sve institucije društva, smatraju ovdašnji stručnjaci.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG