Dostupni linkovi

Kuda idu srpsko-hrvatski odnosi?


Predsednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Stipe Mesić
Predsednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Stipe Mesić

Analitičari Davor Gjenero iz Zagreba i Simeon Pobulić iz Beograda, prokomentarisali su za RSE srpsko-hrvatske odnose nakon odluke Međunarodnog suda pravde da je nadležan u slučaju tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid i odgovora Beograda da će podneti protivtužbu protiv Hrvatske za genocid u akciji Oluja.

Gjenero: Ova izjava gospodina Jeremića, moram se složiti sa hrvatskim predsjednikom, strašno liči na ono što je Miloševićev režim radio '90-ih godina i destabilizirao cijeli prostor Zapadnog Balkana. Takva politika se nastavlja u Vladi u kojoj sudjeluju predstavnici Miloševićevog režima i koji, naravno, nisu spremni na suočavanje sa konsekvencama prošlosti.


RSE: Gospodine Pobuliću, da li mislite da je ovaj potez Beograda dobro odmeren i da li vam se čine odmerene reči gospodina Gjenera?

Simeon Pobulić
Pobulić: Da li je odmeren potez Beograda može se posmatrati iz dve ravni. Jedna je da li je to pravno oportuno i drugo, da li je to politički oportuno. Ja mogu da kažem nešto vezano za politiku. Znate, ovde se samo proširila tema o tom nesretnom ratu koji smo svi doživeli, neko teže, neko lakše, ali nikome nije bio prijatan. Ako treba da se suočavate sa istinama, onda morate da se suočavate, ne samo sa delom, već celom istinom.

Gjenero: Ja se slažem da je nužno suočavanje sa svim konsekvencama rata koji se dešavao na ovom prostoru i jedan sam od onih koji na tom stavu ustrajno insistira. Međutim, ovakvim potezom se zapravo spriječava da se Hrvatska suoči sa svojim dijelom odgovornosti. Hrvatska, kada je riječ o Oluji, bez sumnje, mora povući konsekvence za zločine koji su počinjeni u toj operaciji, za zločine koji su bili planirani, i mora, najprije isprikom, a onda i materijalno, obeštetiti, barem do neke mjere, ljude koji su stradali u toj operaciji. Ti ljudi su bili srpske nacionalnosti, ali su hrvatski državljani. Hrvatska taj problem mora riješiti sa svojim građanima. Postoje neke indicije da se Hrvatska počinje suočavati sa tim problemom. Time što Srbija preuzima tutorstvo nad hrvatskim Srbima koji su hrvatski državljani, zapravo onemogućuje ili barem ne stvara preduvjete da Hrvatska obavi taj unutarnji demokratski posao, da ne kompenzira svoje građane sa jedne strane. A sa druge, ponovno pretvarajući u zatočenike svoje pogrešne politike srpsku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj, onemogućuje normalni politički dijalog između manjine i većine u Hrvatskoj.

RSE: Milorad Pupovac, jedan od lidera hrvatskih Srba, rekao je da misli da će ovo loše da se odrazi na srpsku manjinu u Hrvatskoj. Gospodine Pobuliću, da li mislite da Srbija nije mislila na srpsku manjinu ili je, naprotiv, baš mislila na njih kad je najavila tužbu protiv Hrvatske za genocid u akciji Oluja?

Pobulić: Mislim da Srbija nije mogla da izbegne da ne misli o srpskoj manjini u Hrvatskoj. Druga je stvar da li je, sa stanovišta političke veštine, to urađeno na najbolji mogući način. Međutim, Srbija ima teret, ne godinu, već godinama, onih koji su morali pod prisilom da napuste Hrvatsku. To ne može niko da ospori. Ti ljudi su ovde. Veći je broj ovde, nego onih koji su ostali u Hrvatskoj. Prema tome, da li je Vlada talac ove ili one politike, ja se u to ne bih upuštao, jer ne vidim jake argumente za to.


RSE: Evo nekoliko naslova iz beogradske štampe: “SILUJU SRBIJU, NOVI GENOCID, SRBIJA PONOVO NA SUDU PRAVDE”. Naslov preko cele strane. “SUDIĆEMO SE SA HRVATSKOM, SRBIJA ĆE TUŽITI HRVATSKU ZA ZLOČINE U OLUJI... Kuda idu srpsko-hrvatski odnosi?


Davor Gjenero
Gjenero: Srbija komplicira odnose, ne samo sa Hrvatskom. Srbija je napravila groteskni potez istjerivanjem crnogorske veleposlanice i makedonskog veleposlanika. Srbija odbija državama u regiji da, sukladno svojim interesima i uvjerenjima, vode vanjsku politiku, pa tako i priznaju činjenicu neovisnosti Kosova. Srbija konstantno zateže regionalne odnose, a reakcije na to ni od jedne druge države nisu, srećom, kakve su bile reakcije '90-ih godina. Srbija, unatoč tome što je ova Vlada dočekana kao Vlada koja bi mogla donijeti olakšanje u regiji, polako tone u jedan tip izolacije koji, sasvim sigurno, za nju neće biti dobar i sasvim sigurno će do neke mjere otezati konsolidaciju regije. Za Hrvatsku odnosi sa Srbijom nisu politički prioritet, više niko ne postavlja pitanje dosljednosti Hrvatske u regionalnoj suradnji, tako da će Hrvatska tu krizu vjerojatno prevladavati, kao i do sada, “low profile” potezima i izbjegavanjem daljih zatezanja.


RSE: Gospodine Pobuliću, kako Vi vidite politiku Srbije u regionu?


Pobulić: Pre svega, Srbija se nalazi u mnogo složenijoj poziciji nego što se nalazi Hrvatska i to iz vrlo jakih razloga. Prema tome, ne može se očekivati da će se Srbija ponašati kao Slovenija, na primer, koja slične probleme nema. Ali, na teritoriji bivše Jugoslavije ima mnogo nerešenih problema i ti nerešeni problemi bolje da se rešavaju i da se vrše razne pogodbe, pa koliko traju nek' traju, ali da se tome ide. Ja, na žalost, moram da kažem da je Hrvatska u mnogim stvarima bila veoma spora: u vraćanju imovine, u kompenzaciji Srbima koji su morali da napuste svoje domove, a, ne treba zaboraviti, spora pravda nije pravda.

XS
SM
MD
LG