Dostupni linkovi

Kuda ide novac poreskih obveznika?


Na koji način država i državne institucije troše novac poreskih obveznika, odnosno građana, u kojoj mjeri se trošenje novca obavlja legalno i kolike su razmjere netransparentnog trošenja sredstava? Ova pitanja otvorena su u ponedjeljak, na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.

Iako je državna revozorska institucija iznijela niz primjedbi, opomena i odluka državnim institucijama zbog nedostataka koji su evidentirani prilikom revizije iz godine u godinu se isti nedostaci ponavljaju. Ukazano je da dio državnih institucija ima depozite u određenim bankama u Crnoj Gori na osnovu čega ubira kamatu, a da je nepoznato kako se troši ta zarada. Takođe je ukazano i na zaostatak u donošenju Zakona o državnoj imovini. Rečeno je da Vlada Crne Gore pojedinim preduzećima briše i oprašta dugove po raznim osnovama i da pojedini državni subjekti protivzakonito povećavaju plate.


Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić je konstatovao da u Crnoj Gori nije uveden princip odgovornosti i ocijenio da bi državna revizorska institucija koja je konstatovala propuste o radu državnih organa trebalo da podnese zahtjev za odgovornost:

"Imamo kod pojedinih potrošačkih jedinica menadžment koji deponuju svoja sredstva i hvale nam se tim da su oni 650 hiljada eura zaradili za godinu dana zato što su šest miliona i trista hiljada eura deponovali državnih para. S čijim odobrenjem? Na koji način sve to funkcioniše i kada se kaže da je kontrolom utvrđeno da struktura rashoda koja je iskazana kod MUP-a i javne uprave, Minstarstva prosvjete i nauke, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva turizma, Uprave policije, Uprave za nekretnine, Uprave za zajedničke poslove, sudstva i Hidrometeorološkog zavoda ne odgovara planiranoj budžetskoj potrošnji. Da li će, osim toga što ste napravili te preporuke, osim toga što je Ministarstvo finansija dalo svoje mišljenje, osim toga što ćemo mi na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet danas ovdje raspravljati o tome, neko odgovarati zašto je ovakvo stanje u Crnoj Gori."

Predsjednik Državne revizorske institucije Miroslav Ivanišević je, odgovarajući na kritike, saopštio da ova institucija ima mogućnost da evidentira propuste i da ih objavi, a da je na drugim državnim službama da reaguju:

"Mi smo jednostavno jedan segment u državnoj organizaciji i samo sinergijom svih subjekata možemo doći do nečega što se zove poboljašanje u efikasnosti i poboljšanje u racionalnosti korišćenja državnih sredstava. Druga stvar je proces. Nijedna od ovih stvari, neke se ponavljaju možda koju godinu, ali vjerujem da iz godine u godinu sve više i više se nedostaci otklanjaju i sve više i više se uvodi taj red koji mi želimo da otklonimo i imamo. Niti smo mi ovdje da odgovaramo na sve ovo, naš izvještaj služi upravo tome da se stvari u društvu poboljšavaju i ja mislim da su dosadašnji izvještaji i postupanje po nijma to i dokazali."

Predsjednik Odbora za ekonomiju i budžet i finansije Aleksandar Damjanović je konstatovao da je izvještaj Državne revizorske institucije ove godine realan i da odslikava postojanje kontrolisanog haosa u državnim institucijama. Damjanović je ocijenio da Revizorska institucija ima ingerencije da reaguje na nelegalne radnje:

"Nije baš da nijeste svemogući. Institucija je dužna da bez odlaganja podnese krivičnu prijavu, ako u postupku revizije utvrdi da postoje sumnje da je učinjeno krivično djelo."

Predsjednik Odbora takođe traži odgovor od ministra finansija na osnovu kojih kriterijuma i zaključaka Vlada Crne Gore određenim monopolističkim firmama u Crnoj Gori oprašta dugove:

"Budžet Crne Gore je jednostavno zakinut time što su otpisane obaveze "Montenegroairlinesu", preduzeću koje se svaki dan u medijima hvali da je jedno od najboljih preduzeća u Crnoj Gori, da posluje komercijalno."

Ministar finansija Igor Lukšić ocijenio je da je otpis dugova pojedinim firmama legitiman i ima za cilj opstanak tih preduzeća i u tom smislu naveo primjer:

"Tačno je u odnosu od skoro tri miliona eura po osnovu poreza na zarade je otpis koji pripada budžetu, a na opštinski dio, nego dio koji pripada budžetu je otpisan Željezari, ali na koji način. Po osnovu ugovora o preuzimanju duga i to u susret privatizaciji. U nekim privatizacijama imate izbor. Ili zatvorite preduzeće jer ne može da funkcioniše ili mu dajte još jednu šansu i na taj način onaj koji se pojavi na tenderu traži vam određene uslove. To nije praksa samo kod nas već i drugdje."

XS
SM
MD
LG