Eksperti sugeriraju da bi Vlada trebala prijedlog zamrzavanja plaća upotpuniti cijelim paketom antirecesijskih mjera i konkretnim vremenskim okvirom – kada će se odricanje početi isplaćivati.
Oštra prepirka koja se u hrvatskoj javnosti vodi posljednjih dana oko vladinog prijedloga o zamrzavanju plaća nastavila se i danas – bez rezultata!
Sindikati očito nisu došli na sastanak samo da kažu da ne pristaju na zamrzavanje, jer bi onda sastanak trajao pet minuta, a ne pet sati, ali očito ono što im premijer nudi nije dovoljno. Pogotovo zbog toga što je Sanaderov zahtjev za „stezanjem remena“ dočekan u hrvatskoj javnosti izuzetno negativno – među ostalim i sa pošalicom na internetu kako je premijer Hrvatima „ukrao Božić!“
„Premijer je propustio priliku da ostavi dobar prvi dojam,“ kaže za naš radio urednik business-magazina „Lider“ Miodrag Šajatović, „a znamo da postoji samo jedna prilika da se ostavi dobar prvi dojam. Po mom mišljenju, Sanader je trebao izići sa cijelim paketom uvjerljivih antirecesijskih mjera i to sa točnom računicom i kalkulacijama - čega se odriče Vlada, čega poslodavci, čega sindikati! Ovako ostaje dojam da je ušao u sve to nepripremljen i da je išao samo na sindikate, i sasvim je razumljivo da je sindikalno članstvo – možda i suprotno razmišljanjima njihovih čelnika – odbilo zamrzavanje plaća.“
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić kaže za naš radio kako Sanader nije u poziciji da iziđe sa prijedlogom prihvatljivim za sindikate. Naime, zamrzavanje plaća ne bi zaustavilo pad domaće proizvodnje.
„A kako on nema politiku za zaustavljanje pada i povećanje domaće proizvodnje, iz kojeg će kasnije kompenzirati zamrzavanje plaća i nadoknaditi ga, on zapravo nema neki kontraprijedlog za sindikate. I radnik i država i poslodavac odreći će se dijela svog dohotka, ali mora im biti jasno da je odricanje od dohotka – investicija u bolju budućnost! Ali ne samo neku apstraktnu bolju budućnost , nego – točno u kojem će se to roku nadoknaditi ova odricanja. Ako nema te izgledne bolje budućnosti, onda se ne može prihvatiti ni zahtjev za odricanjem."
Dakle, moguća kontraponuda sindikatima mora biti vrlo konkretna , a Jurčić sugerira i kako bi mogla izgledati:
„U prvom koraku možemo reći – idemo privremeno zamrznuti plaće. U međuvrenenu ćemo povećati proizvodnju i restrukturirati gospodarstvo i za dvije godine ćete imati veće plaće koje će vam nadoknaditi to čega se danas odričete. Ali kako nema ovog drugog i trećeg koraka, ne možete prihvatiti niti prvi zahtjev za zamrzavanjem plaća – to ne bi bilo racionalno!“
Što da se dogovori, a da se očuva socijalna i ekonomska stabilnost? I predavač na visokoj školi VERN Dražen Kalođera za naš radio kaže kako premijer Sanader i nema mnogo što za ponuditi sindikatima da pristanu na zamrzavanje plaća.
„Valja razlikovati ekonomsku i socijalnu stabilnost: za socijalnu stabilnost osnovno je da se ne dira plaće i mirovine, a za ekonomsku stabilnost plaće nisu toliki uteg, koliko su velik uteg druge stvari od kojih Sanader neće odustati – veliki infrastrukturni objekti i skupa država.“
Prvi ljudi Vlade kreću sljedećih dana u uvjeravanje. Premijer je na sebe preuzeo najtvrđi orah – sindikate brodogradilišta koja – kao cijena ulaska u Europsku uniju – moraju u privatizaciju, što će za mnoge zaposlene vjerojatno značiti i gubitak radnih mjesta, a sindikati su najavili i izlazak na ulice. Sljedećih tjedana u Hrvatskoj vjerojatno neće biti dosadno!
